Tajne pasa

Njemački ovčar

Njemački ovčar potiče od starog njemačkog psa Hofwachtera. Prvi put se pojavljuje 1704. god. na dvoru kralja Leopolda l. Konačan oblik poslije dugogodišnje selekcije dao je Mens Emil Frederic von Stephantiz.

Godine 1899. amateri su osnovali prvo Društvo njemačkog ovčara, koje je objedinjavalo vise od 30 000 članova, raspoređenih u stotinjak klubova. Ovaj pas je hrabar, inteligentan, odan u potpunosti, poslušan, podčinjen svom gospodaru. Uvijek u stanju pripravnosti, on žestoko brani gazdu i pri najmanjoj opasnosti, cak i ako nije obučen za to.

Obdaren jednim od najboljih njihova na svetu, postao je majstor u praćenju traga. Ovaj pas sa glavnom osobinom psa koji ima potrebu da dominira, mora da bude vođen čvrstom rukom gospodara, koji ce biti sposoban da mu nametne svoju volju. Obuka će usmjeriti ponašanje životinje, na ovaj ili onaj način. Tako da on može postati opasan mehanizam napada i odbrane, ili pak u drugom slučaju izvanredan kučni ljubimac. Ovaj miran pas, Može veoma dobro da živi u stanu, pod uvjetom da mu se omogući svakodnevno trčanje i da može da se troši. Neophodno ga je kupiti kod dobrog uzgajivača, koji može da vam pruzi sve potrebne podatke o roditeljima psa i njegove karakteristike. U okviru legla, nikada ne treba izabrati štene koje izgleda super aktivno ili uplašeno, jer, prije ili kasnije, ono može da postane agresivno.

Njemački ovčar je malo izdužen, snažan i muskulozan pas. Odnos između visine i duzine, kao i stav i uglovanost nogu tako su usklađeni da omogućavaju dugačak i istrajan kas. Njegova dlaka je otporna na hladnoću. Muževnost mužjaka i ženstvenost ženke treba da su očigledni. Način na koji se pas kreće i kako se ponaša mora jasno da pokaze da je u zdravom tijelu zdrav duh i da su time stvoreni i tjelesni i psihički uvjeti koji mu omogućavaju da u svako doba i sa najvećom izdržljivošću bude korišten kao radni pas. On predstavlja skladnu sliku prirodne plemenitosti i sigurnosti koja ulijeva povjerenje. Njemački ovčar je kasač i njegov način hoda je dijagonalan redoslijed pokreta nogu. Zbog toga noge treba da su tako uglovane da pas istura zadnje noge do sredine tijela i da prednjim nogama zahvata isto toliki prostor ispred sebe, a da se pri tome linija leđa bitno ne mijenja.

Njemački ovčar je pas iznad srednje veličine. Visina u grebenu iznosi prosječno 60 cm. Treba mjeriti štapom, pošto se dlaka pritisne uz tijelo, i to po vertikali koja ide od grebena do tla, a dodiruje lakat. Željena visina za ovčara nalazi se negdje između 60 i 65 cm kod mužjaka i 55 do 60 cm u kuja. Odstupanje iznad i ispod ove mjere umanjuje radnu i uzgojnu vrijednost. Njemački ovčar je malo izdužen, snažan i muskulozan. Kosti su mu lake ali snažne. Odnos između visine i dužine, kao i stav i položaj nogu tako su usklađeni da omogućavaju dugačak i istrajan kas. Njegova dlaka je otporna na nevrijeme. Treba težiti ka dopadljivom izgledu psa, ali time ne treba dovoditi u pitanje upotrebljivost psa. Obilježja spola treba da su jasna i izrazita, sto znaci muževnost psa i ženstvenost kuje treba da su očigledni. Njemački ovčar koji odgovara pasminskom tipu ostavlja na promatrača utisak urođene snage, inteligencije i okretnosti, potpuno skladne grade u kojoj ništa nije suvišno ili nedostaje. Način na koji se pas kreće i kako se ponaša mora jasno pokazati da je u zdravom tijelu zdrav duh i da su time stvoreni i tjelesni i psihički uvjeti koji mu omogućavaju da u svako doba i sa najvećom izdržljivošću bude korišten kao radni pas. I kada je najživljeg temperamenta mora da bude vodljiv, da se prilagođava svakoj situaciji i da određene poslove izvršava sa radošću i voljom. Mora iskazivati srčanost i čvrstinu i, kad treba, mora da brani svog gospodara ili njegovo imanje. Mora da rado napada kad to njegov gospodar želi; mora da bude vrlo oprezan, pa ipak prijatan kucni prijatelj, blag u odnosu na povjerenu u okolinu, naročito prema djeci i ostalim životinjama, a otvoren u općenju sa ostalim ljudima; sve u svemu, skladna slika prirodne plemenitosti i sigurnosti koja ulijeva poštovanje

Meni je ova pasmina jedna od lijepših dead

Mirna

12.01.2008. u 16:30

|...kliknesh ovo...(20) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Argetinska doga

Ne može zatajiti srodstvo s njemačkom dogom.
Istovremeno taj veliki argentinski pas izgleda
poput povećanog i grubog bull terijera. Kupirane
uši stoje uspravno ili su malo nagnute. Rep je dug
i snažan. Leđa su mišićava, vrat snažan, iako mršav
i bez podvaljka. Dlaka je veoma kratka, priljubljena
i čvrsta, potpuno je bele boje, dozvoljena je samo
mala crna pjega na glavi. Njuška je crna kao i rub
priljubljenih usnica. Oči su tamne ili boje lješnjaka.
Visina - od 55 do 65 cm, težina - od 35 do 45 kg.
O životnoj dobi nema podataka. Prve tri argentinske
doge došle su u Evropu 1968. godine i još uvijek su
retka pasmina. U Argentini su ih desetljećima
koristili za lov na veliku divljač i grabežljive životinje
(divlja svinja, puma). Koriste se i kao odlični psi za
potrebe policije, carine i vojske. Odlikuje ih izvanredna
inteligencija i hrabrost. Neosjetljive su na bolesti. U lovu
ima posebno opasnu tehniku ugriza - grize od ispod.
Osjetljiva je na oštre zapovijedi i kazne. Treba je odgajati
i školovati pomoću motivacije uz puno pohvala i nagrada
. Ima odlično razvijeno osjetilo njuha i lako ju je školovati
za istraživanje i traganje. Po prirodi je dobrodušna, voli
djecu i članove obitelji. Nepovjerljiva je prema strancima
i drugim psima. Neuobičajeno je dobar čuvar i nadasve
vjerna svome domu. Ne laje puno. Primjerena je samo
odlučnim i dosljednim ljudima, koji su dobri poznavatelji pasa.

02.01.2008. u 21:48

|...kliknesh ovo...(27) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Novi postek!!!!!

JACK RASEL TERIJER

Jack Rasel terijer nastao je kao inačica Parson Rasel terijera. Kao zemlja porijekla ovih dviju rasa vodi se Australija iako je istinski porijeklo Engleska. Nastankom ove pasmine korišteni su navodno (nema dokaza) terijeri velečasnog Jack Russella te i po njemu nose ime. Psi su bili strašno popularni u to vrijeme pa se o križanju nije vodilo puno brige.Bilo je bitno što prije i što brže producirati ove pse za prodaju. Jack rasel terijeri počinju se koristiti za lov na jazavce; i nastaju kratkonogi J:R: Sam Jack Rasel nikada nije imao afiniteta za lov. U krv Jack Rasela uvodi se krv bulterijera i buldoga. Sam Velečasni nije htjeo imati nikakve veze i nije želio njihoovu krv u svojim psima. Iako su navodno Jack Rasel terijeri nastali od Parson terijera, ipak se može reći da je otac Jack Rasel terijera čovjek po imenu Heinemann, a otac Parson terijera Velećasni Jack Rasel.Engleski kinološki klub Parson terijera imao je mukotrpan posao za priznavanje pasmine Parson Rassell terijer jer je trižšte bilo preplavljeno svakojakim psima - čak i crnim J.R. terijerima ,što je apsurd jer ovi psi moraju biti večim dijelom bijeli.Jack Rasel terijer može biti krtkodlaki i oštrodlaki najčeće bijel sa žuosmeđim, limunsko žutim, riđim ili crnim mrljama nepravilnog oblika i rasporeda. Ovi psi su prekrasno društvo za obitelji pune života. lako ih je hraniti i njegovati im dlaku, te nisu zahtjevni u vježbanju i brzo uče.

Pisemo post kad sakupimo barem 50 komova

Mirna

15.11.2007. u 14:12

|...kliknesh ovo...(28) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

SLUŠAJ TI BEZIMENI!!!

Ti,bezimeni,ko jesi da jesi...prvo se predstavi i onada blati tuđe blogove i vlasnike...nemaš ni osobnosti ni hrabrosti se predstavit i onda blatiš mene i moju prijateljicu...ja osobno nikako nisan rekla da cu blog izbrisat mozda mirna al ja nisan a da je ona to rekla to je naša stvar!Tako bolje da se ne javljaš jer ću ti tako spustit da ces se kao crv sakrit ispod kamena i neces se vise javit 100 godina!jer ovo mene uopce nije uvridilo vec sam vidila sta tako neki nepoznati pisu po tuđim blogovima.stvarno ljudi niste u redu!!!svak ima svoj ukus i svoj nacin razmisljanja i ako vam se nesto ne svida zaobidite!Svak ima svoj nacin pisanja,ukrasavanja i radenja bloga i tu se niko nesmi misat!Tako "VELIKI POZDRAV" bezimenim kukavicama!!!

To je bila Jelena sad piše Mirna

Ajde u ********* ako ti se nesviđa blog *********** i nevracaj se imamo pravo radit sta je nas volja a ti kad otvoris blog javi nam se!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
ILI VEĆ IMAŠ BLOG SAMO NEMAŠ MUDA DA KAŽEŠ TO KAO KORISNIK!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

MOŽEMO TE PRIJAVIT NAĐU TI IP I BLOKIRAJU TI DOLAZAK NA SVE BLOGOVE!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Ako si pametan nevracaj se

25.10.2007. u 21:51

|...kliknesh ovo...(20) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Nera & Medo

Mali Medo

Mala Nera

Jelena

05.10.2007. u 21:59

|...kliknesh ovo...(32) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Vratila sam se!

Evo i ja sam se vratila,nakon dužeg vremena...nikako nisam mogla nać vremena za ovaj blog a mirna ga je cijelo vrime održavala.njoj se zahvaljujem a vama za ispriku cu napisat neke ne bas ceste pasmine...

Komondor

40-50 kg (ženke)
50-60 kg (mužjaci)

min 65 cm (ženke)
min 70 (mužjaci)
Ovčarski pas
10-12 godina

Dlaka:
Dlaka je zaštitni znak i obilježje ove pasmine. Puna je čvorova koji se stvaraju zamršavanjem. Za oblikovanje konačnog komondorova izgleda potrebne su tri do četiri godine. Boja dlake je bijela.

Njega:
U pravilu se komondora ne češlja niti četka kako bi se mogli stvoriti njegovi prepoznatljivi čvorovi. Čvorovi nastaju na taj način da nježna poddlaka otpada i zamršava se s grubljom i dužom prekrivnom dlakom. Ukoliko želi pojačati razvoj tih zamšenih čvorova, gospodar može tu i tamo rukom zamršavati dlaku. Kupanje komondora iziskuje puno vremena zbog sušenja. Najbolje je komondora kupati ljeti.

Narav:
On je samostalan, dominantan, vrlo oprezan i hrabar, društven, vrlo vjeran i privržen, staložen i miran pas. Ovi psi ne laju puno. Pripisuje im se posebna nadarenost. U stanju su osjetiti ako netko želi nauditi njihovu vlasniku.

Odgoj:
Komondor je vrlo prirodan pas koji se još uvijek orijentira prema svom instinktu. Odgoj mora biti dosljedan, temeljeći se na obostranom poštovanju. Komondor ima jednostavnu narav i neće prekršiti kućna pravila kada ih jednom usvoji. Njegova poštena i jednostavna narav iziskuje vlasnika, koji će s njim postupati iskreno i s poštovanjem. Ovaj pas slijedi samo uviđajne naredbe, nije pogodan za natjecanja iz poslušnosti.

Socijalno ponašanje:
Komondor će bez problema izlaziti na kraj s drugim životinjama, ako one pripadaju "njegovoj porodici". To isto vrijedi i za djecu njegovog vlasnika, koje će braniti ako ih druga djeca zadirkuju. Posjetitelji nemaju prilike pristupiti posjedu. Redoviti gosti će bez problema moći posjetiti porodicu jer ih komondor smatra dijelom obitelji.

Vježbanje:
Ovaj pas može živjeti u naseljenim mjestima isto kao i na selu, s time da će se u slobodnoj prirodi osjećali bolje. Ukoliko živi vani, komondor će željeti ispitati granice svoga teritorija, a pri tome će se držati svojih mjerila. Vlažnost i hladnoća ne mogu uopće naškoditi ovome psu zbog njegove guste dlake.

Puli

Osobine i upotreba: Živahan, žustar ali ne pretjerano, inteligentan pas, srednje veličine. Ovaj pas je čvrst, mršav ali ipak mišićav po cijelom tijelu. Silueta psa je kvadratičnog oblika. Pojedini dijelovi trupa mogu se teško ocjeniti, pošto cijeli trup prekriva gusta, dugačka i valovita dlaka. Glava izgleda okrugla, jer krupne oči (koje su bademastog oblika) sakriva dugačka dlaka. Zahvaljujući dugom repu koji je zabačen do slabinskog dijela leđa, može se primjetiti da se kraj trupa završava jednom silaznom linijom. Nije dovoljan samo pogled da bi se uočile linije tijela. Isto je tako teško da se razlikuju razni dijelovi nogu. To je prvoklasan ovčarski pas, koji je porjeklom iz Azije. On izvanredno izvršava svoj zadatak, ne samo kao ovčarski pas, već i kao čuvar. Pojedine veće vrste polagali su ispit za službene pse.

Koža i dlaka: Koža je sivo plave boje i dobro je pigmentisana. Ona je podjednako pigmentisana kod pasa svih nijansi boja. Delovi kože na kojima nema dlake, kao nos, ivice očnih kapaka i labrnje su crni. Nepce je ili jednobojno crno ili išarano pigmentisanim mrljama na tamnoj osnovi, jezik je jako crvene boje. Boja noktiju i tabana je ili crne ili sivo plave boje. Na prsima je dozvoljena belina u prečniku od 5 cm, kao i bela dlaka među prstima. Veća bela belega je nepoželjna. Dlaku sačinjava gruba gornja dlaka i meka podlaka. Odnos ovih dveju dlaka određuje kakvoću dlake u celini. Mnogo grube, a malo meke dlake čini da celokupna dlaka izgleda retka i da je neotporna prema rđavom vremenu. Mnogo meke dlake a malo grube dovodi do toga da se gruba dlaka zamrsi a meka sljepi. Pravilan odnos jedne i druge vrste dlake daje blago sljepljeni oblik koji je poželjan. Takve dlake su
iste dužine i imaju sitne talase. Male kovrdže ovog oblika dlake manje se ljepe jedna uz drugu i one lakše stvaraju neku vrstu tankih i dugačkih vitica. Najduža dlaka je na sapima, na slabinskom djelu leđa i na butinama, od 8-18 cm, a najkraća na glavi i na šapama. Ali ima i pasa čija dlaka dopire gotovo do zemlje. Posle linjanja dlake koje je posledica neke bolesti ili kome je uzrok nedovoljna ishrana, dlaka sa prednjeg djela trupa, sa trbuha, sa grudnog koša i sa prednjih nogu može djelimično ili čak potpuno da opadne. Prvobitna dlaka takvih jedinki može vrlo teško da se nasluti. Dlaka očešljana kao jež nije poželjna, ali nije poželjno ni zapuštenost. Danas se uzgajaju crni psi, crni sa crvenkastim tonom, razni varijante sivih i bijelih psa.

Težina i visina: Mužjaci 40-44 cm, a kuje 37-41 cm. Dozvoljeno odstupanje je ±3 cm. Proporcije djelova tjela izražene u postocima u odnosu na visinu grebena: dužina trupa - 100%, dubina grudnog koša -45%, širina grudnog koša -33%, opseg grudnog koša -125%. Dužina nosnika je 35% dužine glave. Dužina uha je 50% dužine glave. Težina je 13-15 kg za mužjake i 10-13 kg za ženke.

Kretanje: Njegov korak nije dugačak, a galop mu je kratak, skakutav, isprekidan ali vrlo brz, živahan i karakterističan.

Mane: Suviše dugačak nosnik, visoko usađen vrat, predugačak trup koji narušava izgled kvadrata, horizontalne sapi, opušteno držanje repa na dolje. Kratka dlaka, rijetka i neotporna ili dlaka sa velikim postotkom meke podlake, dakle suviše sljepljena. Svijetlo smeđe oči. Odstupanje od standardom predviđene visine u okviru dozvoljenog odstupanja.

Diskvalifikacione mane: Izraziti predgrizač ili podgrizač. Uspravno nošene uši, prav rep ili bezrepost, šaren pas ili pas sa suviše velikim mrljama. Tamno smeđa boja čokolade koja se pojavljuje i u pigmentaciji kože. Kratka dlaka. Nedostatak pigmenta. Visina preko ili ispod dozvoljenih tolerancija.

Rhodesian Ridgeback

Vrlo često ljudi vide neku pasminu i zaljube se u njen izgled, ne vodeći računa o tome da li je ta pasmina pogodna za njihov stil života, uvjete u kojima žive ili njihovu sposobnost odgoja i kontrole. Sve što znaju je da i oni moraju imati takvog psa. Impulsivna kupovina pasa najčešće je loša ideja. Kao i prilikom bilo kakve druge veće kupovine, najprije morate educirati sebe: saznajte kakva je to stvarno pasmina, posjetite domove nekoliko ljudi koji imaju takvog psa, raspitajte se o problemima s kojima su se susretali. Naučite postavljati prava pitanja, ne samo o pozitivnim aspektima pasmine, nego i o negativnim. Naučite što ćete pitati i vlasnike legla .... pazite na to što sve "garancija" pokriva i koje su "karakteristike predmeta kupovine".

Ridgeback nije Labrador ili Zlatni retriver sa kratkom dlakom. To su lovački psi i imaju snažan nagon za plijenom. U prijevodu, vrlo su neovisni – ne pužu pred svakom vašom riječi, zaboravljaju vaše pozive i zahtjevaju puno pozitivne motivacije pri treniranju osnova poslušnosti. Mnogi ljudi jednostavno nisu pripremljeni na tvrdoglavost i svojeglavost ove pasmine.

Imati psa znači i imati neke odgovornosti. Psi nisu ukras vašeg doma ili dvorišta, to su živa i osjećajna bića koja trebaju biti tretirana kao dio obitelji. To se pogotovo odnosi na Ridgebacka. Mora im se omogućiti da osjete da su dio vašeg "čopora", tj. vaše obitelji, ili će se osamostaliti i tjerati po svom. Na Ridgebacka trebate gledati kao na novog člana obitelji i planirati ga kao što biste planirali i novo dijete.

BITNO JE PLANIRANJE ZA VAŠEG RIDGEBACKA

Psi, pogotovo štenci, traže puno vašeg vremena. Traži se vrijeme za pravilnu ishranu, odgoj i igru sa novim štenetom. Kao i s malom bebom, mali štenci ne mogu izdržati cijelu noć bez obavljanja nužde te ćete se morati ustajati i po noći ga voditi van. Malo štene će možda zahtijevati da svoju pauzu na poslu koristite kako biste se vratili kući i prošetali ga. Ili ćete možda trebati naći nekoga da vam uskoči i pomogne.

Da bi bio zdrav i sretan Ridgeback traži puno kretanja i aktivnosti. Morat ćete odvojiti vrijeme za igru i trening. Kod mladih pasa treba raditi dosta na socijalizaciji s drugim psima. Pravi trening jednom tjedno te svakodnevno vježbanje su neophodni da vaš Ridgeback postane dobrodošao član zajednice!

Ako vam se čini da je ovo previše za vas i vašu obitelj, tada možda nije pravo vrijeme da sada nabavite Ridgebacka.

VAŠ RIDGEBACK TREBAT ĆE I VAŠU ZAŠTITU

Prirodno, Ridgeback želi loviti i nema osjećaj za kraj dvorišta i automobile kada krene u lov za mačkom, zecom ili vjevericom. Ograđeno dvorište neophodno je za sigurnost vašeg psa. Jednom kada Ridgeback krene u potjeru za mačkom ili zecom, samo visoka ograda može ga zaustaviti. Psi pušteni da lutaju uokolo u opasnosti su da se izgube, da ih lupi auto ili da budu otrovani. Vi sigurno ne želite da vaš pas trči uokolo, da se izgubi ili da smrtno strada. Također je dobra ideja da vaš Ridgeback nosi identifikacijsku markicu te da bude trajno identificiran pomoću tetovaže ili mikročipa. I naravno, kada izlazite van nikada ne zaboravite povodnik. Ako vaš Ridgeback, kada vas nema ostaje u dvorištu, morate mu osigurati odgovarajući zaklon. Topao zimi, a hladan ljeti.

RIDGEBACK NARASTE U VELIKOG PSA

Vaš psić neće uvijek biti malo slatko štene. Kada razmišljate o bilo kojoj pasmini morate u obzir uzeti da li ona odgovara vašem okruženju i vašem stilu života. Uzmite si dovoljno vremena za istraživanje o pasmini koja vas interesira ... posjetite uzgajivače ili obične vlasnike pasmine. Fizički vam može Ridgeback biti vrlo privlačan, ali možda njihov temperament nije baš prihvatljiv za vaš stil života. Ridgeback u igri je vrlo energičan, treba mu puno prostora i ako je bez nadzora i kontrole može srušiti(NE NAPASTI NITI UGRISTI NEGO SRUŠITI U IGRI) dijete, pa čak i odraslu osobu. Ako živite u gradu, najprije nađite siguran park ili neku drugu površinu gdje će vaš Ridgeback moći slobodno trčati ... umoran pas je dobar pas !!!

Ljudi koji impulsivno kupe psa često shvate da ne mogu živjeti s njim i odluče ga se riješiti. To nije fer prema psu!!

Ponavljamo, odvojite dovoljno vremena da saznate više o Ridgebacku, razgovarajte sa nekoliko vlasnika, provjerite na internetu i pokušajte posjetiti nekoliko uzgajivača. Otiđite i na koju izložbu pasa i popričajte sa izlagateljima, ali najviše od svega gledajte, gledajte, gledajte!

PITANJE NOVCA

Neke zanima samo početna cijena psa, ali pas je trošak na "malo" duže vrijeme. U nekim područjima psi trebaju posebne dozvole. Ako propustite uskladiti se sa lokalnim zakonima vjerojatno ćete trebati platiti kaznu i u opasnost može doći vaše pravo da zadržite svog psa. Pored početne cijene za koju ćete kupiti psa, morate planirati i trošak hrane, njege, ogrlice, povodnika, igračaka ... trošak veterinarske njege, trošak obuke i treninga!!!

Svi psi trebaju jednom godišnje biti cijepljeni protiv bjesnoće i najčešćih araznih bolesti te čišćeni od crijevnih nametnika. Kao i ljudi, trebaju i redovite kontrolne preglede. Psi zahtjevaju i zaštitu od buha i krpelja.

Zapitajte se možete li si priuštiti psa!!!

RIDGEBACK TRAŽI DRUŠTVO

Prijateljstvo je dvosmjerna ulica. Vaš pas zaslužuje puno pažnje, ljubavi i odanosti kako bi bio manje sklon lajanju, žvakanju vaših stvari ili bježanju od kuće. Psi su emotivna bića i zanemarivati ih i progoniti ih na osamljen život u dvorištu ili na lancu je okrutno i pogrdno.

Da biste imali dobro prilagođenog Ridgebacka, čije je drušvo užitak, morate ga voljeti i usmjeravati prema pravilnom ponašanju. Kao i sa djecom.

SVE GORE NAVEDENO VAŽI ZA CIJELI ŽIVOTNI VIJEK RIDGEBACKA

Prosječan životni vijek većine Ridgebacka je 10 do 12 godina, a neki su doživjeli i 16. Dakle, vaš pas će ovisiti o vašoj ljubavi i brizi dugi niz godina. Biti odgovoran vlasnik psa važan je posao i zahtjeva značajnu predanost.

KOJE SU DOBRE STRANE RIDGEBACKA?

1. Ridgeback ima kratku dlaku, ne linja se puno i praktički su bez mirisa – odlično za tople klimatske predjele.

2. Ako ga čujete da laje .... UVIJEK otiđite pogledati na koga ili što laje.

3. Nisu izbirljivi što se tiče hrane i imaju gotovo čelični probavni sistem.

4. Vole život s ljudima i vrlo su tihi i mirni u kući.

5. Vrlo su inteligentni i žele ugoditi svojim vlasnicima.

6. Vrlo ih je lako naučiti na život u kući.

7. I naravno ...... najljepši su i najprivlačniji od svih pasa.

KOJE SU LOŠE STRANE RIDGEBACKA?

1. Kao štenci imaju kirurški oštre zube i vilicu jačine dobermana. Nikada im se ne smije dozvoliti da se grubo igraju sa ljudima bilo koje dobi. Mogu značajno uništiti stoliće, cipele i sve ono na što naiđu a može se gristi ili žvakati. Kada ih ostavljate same kod kuće dobro pripremite prostoriju u kojoj će boraviti i zaštitite namještaj. Kao mladi, ako su ostavljeni bez nadzora mogu poprilično uništiti kuću ili stvari u dvorištu. Sažvakati će stvari za koje niti ne znate da imate. Ridgeback kojemu je dosadno je katastrofa koja samo čeka da se desi. (dodatak yeke-yeke - Autor originalnog teksta predlaže da psa naučite na boks. Iz našeg iskustva, za zaštitu namještaja puno su nam pomogli sprejevi na bazi eteričnih ulja koji psima smrde, a nisu im štetni. Ima ih za kupiti gotovo u svim pet-shopovima. Prije no što psa ostavite samoga dobro ga istrčite, izmorite i nahranite tako da uglavnom spava.)

2. Sposobni su iskopati ogromne rupe u dvorištu, gristi grane grmlja ili potrgati mala drveća. Dvorište će pripasti psu i s tim se morate pomiriti.

3. Nisu izbirljivi što se tiče hrane i imaju gotovo čelični probavni sistem. Mislite da je to dobro – e nije! To također znači da će pokušati pojesti sve što ne pojede njih! Glavni su skupljači ostataka sa stola ili iz kuhinje. Ništa ne ostavljaju i vrlo su brzi. Opet, naglašavamo važnost odgoja. Vlasnici Ridgebacka često su skloni previše hraniti svog psa, što uzrokuje vjetrove koji baš i nisu najugodniji. Zapamtite, Ridgeback uvijek misli da je gladan. Hranite psa prema rasporedu i držite se plana.

4. Ridgeback je “ljudski“ pas, što znači da treba biti tretiran kao član obitelji. Ne smije biti osamljen i izoliran u dvorištu jer ćete završiti sa velikim, snažnim, nestabilnim bićem koje ste sami stvorili. Odrasli Ridgeback može preskočiti ogradu i od 1,5 m. Pas kojem je dosadno tražit će nešto s čim da se zabavi, pa čak i ako to znači neku štetu. Nitko ne želi živjeti uz psa koji stalno vrši nuždu pred tuđim vratima ili u tuđem dvorištu, uz psa koji stalno naganja i ubija mačke ili plaši šetače, jogere ili bicikliste.

5. Ridgeback naraste u velikog psa i morate s njim pohađati tečaj poslušnosti kako ne bi postao "trula jabuka " i stvarao krivu sliku o pasmini. Učenje hodanja na popuštenoj uzici važno je u najranijoj dobi. Ne smijete dozvoliti da vas veliki pas vuče naokolo.

6. Ridgeback je vrlo inteligentan, i to smo već rekli. Ali to znači i da su u stanju da vas istreniraju prije no što vi istrenirate njih. Prilično su pametni i mogu biti namjerno neposlušni. Što prije počnete s njima raditi na odgoju i dresuri to bolje. Nije naodmet ponoviti – Dosadan Ridgeback može biti prilično destruktivan i može razviti loše navike žvakanja, bježanja, lajanja iz dosade. Važno je da imate vremena za svog psa. To znači i druženje u kući kad ste vi kod kuće i osiguravanje dosta trčanja, vježbanja, šetanja ....

7. U najranijoj dobi upoznajte svog psa sa mačkama. Ipak, čak i tada mogu biti agresivni prema stranim mačkama ....

Prije no što nabavite Ridgebacka, molimo vas da u obzir uzmete veličinu odraslog psa i da li ste vi i vaša obitelj spremni brinuti se za psa, baviti se i odgajati psa kako bi bio divno drušvo i dobar pas-građanin.

Jelena

05.10.2007. u 17:54

|...kliknesh ovo...(3) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Nagradna igra

Ja sam odlucila otvoriti nagradnu igru.

Morate napisati koliko god mozete pasmina ali u jednom komentaru.Samo osoba koja napise najvise pasmina dobiva nagradu!
Nagrada je da dobivate komentara koliko napisete pasmina!
Necemo pisati postove tako da redamo brojeve nego cemo pisati sta nam se sviđa a sta ne na vasem blogu!

The and!

Ovaj pas vam želi srecu!

A i ja!

Mirna

17.09.2007. u 16:37

|...kliknesh ovo...(49) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Prehrana nasih pasa

.
Kućni ljubimci nekad su se hranili sirovom hranom, ostacima hrane obitelji u kojima su živjeli ili hranom kuhanom posebno za njih. Danas većina ljubimaca jede gotovu, industrijsku hranu pripremljenu posebno za njih. Je li to najbolji izbor?

Kako je proizvodnja hrane za kućne ljubimce te općenito lijekova, igračaka, nastambi i opreme ozbiljan biznis koji zgrće ogromnu lovu, jasno je da je do pravih informacija teško doći. No ako uzmemo u obzir da se istraživanja ljudskog zdravlja i bolesti provode stoljećima, a još uvijek na velik postotak pitanja nemamo odgovore, teško da ćemo i na pitanje kako je najbolje hraniti psa naći egzaktan odgovor.

Dok nas veterinari, proizvođači i prodavači pseće hrane uvjeravaju da je upravo industrijski pripremljena hrana (najčešće suha i iz konzerve) najbolja prehrana za našeg psa, nisu rijetki ni napisi o tome kako upravo zbog takve hrane psi imaju zdravstvenih problema.

kuhana-ili-gotova-hrana?

Ono što je vjerojatno blizu istine jest da nije nužno psa hraniti isključivo najskupljom hranom jer je to ozbiljna stavka u obiteljskom budžetu. Ne želimo reći da industrijski pripremljena hrana nije dobra, no vjerojatno ipak nije nužna samo najskuplja hrana da bismo imali sretnog ljubimca koji će dugo živjeti. Ne treba zanemariti ni druge faktore, među kojima je najvažnije koliko se pas kreće na otvorenom i kakav mu je 'životni stil'.

Zdrava logika reći će kako psi žive uz ljude tisućljećima i da su bili zdravi i sretni i dok nije bilo gotove hrane. Ipak, istina nije tako jednostavna: zagađenje okoliša, promjena životnog stila, život uz suh zrak zbog centralnog grijanja, hrana puna pesticida i antibiotika, meso životinja tovljenih u stravičnim uvjetima utječu i na naše i na pseće zdravlje.

No ako ne možemo sebi pomoći, nego se moramo pomiriti s time da je to cijena koju plaćamo za neke druge povlastice suvremenog svijeta, ne bismo trebali dizati paniku ni ako naš pas ne jede organski uzgojenu i nezagađenu hranu koja je toliko skupa i nedostupna da je ne možemo ni sebi priuštiti.

Još 1995. u British Journal of Small Animal Practice (britanski magazin veterinara za male životinje) objavljen je ozbiljan članak koji govori o tome da industrijski prerađena hrana oštećuje pseći imunološki sistem i dovodi do bolesti jetre, bubrega, srca, dijabetesa, malignih i drugih oboljenja.

kuhana-ili-gotova-hrana?
Nagovaranje psa da jede iz ruke dovest će do razmaženosti i krajnje izbirljivosti koja vam može ozbiljno poremetiti život

Nasuprot istraživanjima koja govore u prilog kuhanoj i sirovoj hrani, postoje i istraživanja koja financiraju proizvođači pseće hrane, a koja govore upravo o tome da pseća hrana pogoduje njihovom zdravlju.

Kako se onda snaći u kontradiktornim podacima? Slijedom umjerenog pristupa vjerojatno je najbolji izbor hraniti psa djelomično kvalitetnom industrijski pripremljenom hranom, djelomično kuhanom hranom te mu ponekad dati i sirovo meso i kost (šuplje kosti ga mogu ozlijediti). S kostima ne treba pretjerivati jer mogu izazvati začepljenja probavnog sustava, a osim toga, pas u osnovi nije kostojed, nego mesojed.

Ako odlučite psu davati kod kuće pripremljenu hranu, treba znati da je pseći probavni sustav različit od ljudskog te da psi NIKAKO ne bi smjeli jesti šećer (nemaju enzim koji ga prerađuje pa se šećeri talože u mišićima i oštećuju ih) kao ni ostale slatkiše, krumpir, kelj, grah i drugu hranu koja napuhuje, ali i dosta druge ljudske hrane. Najvažnije je znati da je ljudska hrana previše začinjena za pse, prije svega preslana.

Psu najviše gode kuhana piletina, puretina, janjetina, pa i kuhana riba bez kosti, a najpoželjniji dodatak je riža. Veterinari koje smo u Zagrebu pitali misle kako psu neće škoditi vitamini koje će povremeno dobivati iz voća i povrća (neki psi odbijaju sve što nije meso). Povremeno kuhanje pilećih ili purećih vratova kao tvrde hrane, tvrde mnogi, odlična je prevencija protiv upaljenih analnih žlijezda. Svaka masna hrana nije dobra za pse, pa čak i kad im dajete juhu, treba voditi računa da ona bude nemasna i gotovo neslana.

Sve u svemu, ne bi trebalo vjerovati ni svemu što govore reklame ni dizati paniku, nego se osloniti na to da, ako je pas uglavnom zdrav, veseo, razigran, nema problema s kožom, probavom i težinom, vjerojatno ima zadovoljavajuću prehranu.

30.08.2007. u 10:45

|...kliknesh ovo...(91) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

kakav bi svjet bio.....

Kakav bi svijet bio bez naših prijatelja?
Dosadan!
A zašto?
-Jer nebi mogli se diviti njihovom ljepotom

-Nebi imali tako dobre prijatellje

-koji su kadkad pospani

-kadkad toliko smijesni da se moras nasmijat

-koji su kadkat toliko slatki

-oni su jedostavno tvoji prjatelji

Sad mi recite kakav bi svijet bio bez ovih bica?

18.08.2007. u 19:31

|...kliknesh ovo...(68) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Naš najbolji prijatelj

Oprostite što nismo mogli pisat postove komentare.Jako smo zauzete
i jednostavno nemamo vremena.
Sad cu napisat post o nasim najboljim prijateljima.

Neki ljudi imaju sreću što imaju dobre prijatelje
ljude kojim se mogu povjeriti i s kojim mogu djeliti
sve dobre i loše trenutke.Neki nemogu naći takve
prijatelje pa imaju psa.Pas je nas najbolji prijatelj
bar meni mogu mu sve reći i znam da nikome neće
to izdati.=) Njima nije važan izgled kao nekim
ljudima koje smatraš najboljim prijateljom.Njih
nije briga dali ti nosiš zabavnu ili dosadnu odječu,
njima nije važno jesi li debel ili mršav, njima nije
važno jesi li vrlo bogat ili manje bogat čak jesi li
popularan ili nisi, imas li lijepe oči imas li ravan
trbuh, jeli tracas ili ne.Njima je samo potrebna
tvoja ljubav i tvoje srce,a ako se neslažete to
je vaša stvar,ali ja uistinu to i mislim.

Oni te tješe kad si tužan oni se s tobom smiju kad si sretan
u svim sutiacijama oni su s tobom.Ovo će nekim
bit smješno jer nemaju psa,al ako dobijete psa
(mozda neki) vidjet će te da je istina.

Neki dan dobila sam e-mail od prijatelja zivotinja.
pa glasi ovako:
Tražim dom za malog ,snježno bijelog maltezera .
Nema ni 2 mjeseca. Ja ga ne mogu zadržati jer
imam perzijku macku koja je jako ljubomorna.
Broj mobitela:091/5676542
Pa ko želi evo broja pa zovite!

pozdrav od Mirne!=)

12.08.2007. u 19:02

|...kliknesh ovo...(45) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

ŽeLjE

Evo pokušajemo ispunit vaše želje…
*Počet ćemo od animals4ever:-Ja mislim da se životinje ne treba stavljat na dijetu.Treba mu stavljat tri obroka na dan(umjereno),nemoj mu davat slatko,nemoj ga prejedat i šetaj ga što više možeš.Pusti ga da trči i skače i igra se s drugim psima.Ima još jedna tajna u vezi dijete-Moja Nera jede puno voća i povrća,naravno i mesa…
Moja prijateljica iz razreda ima mopsa i stavila ga je na djetu tako da je otisla veterinaru i on joj je propisao djetnu hranu, sad taj mops tri puta dnevno ima određenu kolicinu djetne hrane koju treba pojest.
-Psu koji ima 6,7 mjeseci i grize sve oko sebe je možda normalno ako mu nisu ispali i narasli svi zubi mada je to manje moguće.Možda,bez uvrede,nisi dobro odgojila psa.Kad te ugrize ili nešto loše napravi klepni ga po guzi(ili PRSTOM)po nosu i reci ODLUČNO NE!S vremenom će naučit…

ŠNAUCER

*Za Barbaru :- Samo ime ''Šnaucer'' je relativno novog datuma, ali povijest ove rase je prastara. Pretke današnjeg Šnaucera (velikog, srednjeg i malog) možemo sresti na slikama poznatih umjetnika. Tvrdi se da Šnaucer spada u grupu najstarijih pasmina, jer postoje dokazi da je on sa čovjekom, lovio i čuvao stada još prije 3000 g. p.n.e. Već tad ovi psi nisu bili primitivni psi. Bili su to pravi kučni psi, koji su živjeli i dijelili zajedničku sudbinu sa čovjekom.
Točan razvoj šnaucera je ostao nepoznat, ali svuda gdje su se nalazile ljudske naseobine u blizini vode ili dolinama rijeka nalazio se i manji pas, kvadratične, jake građe. Njegovo ime se vremenom mijenjalo, s obzirom da se uvijek nalazio u vodeno-močvarnim područjima, nazivali su ga Torfhund (Torf -treset) ili Pfahlban - špic (Pfahlban - sojenica). Jedan od naziva za manje primjerke Šnaucera (od kojih kasnije nastaju patuljasti šnauceri) je i Rattler koji nam govori da su bili odlični pacolovci.

Još početkom srednjeg vijeka u srednjoj Evropi razlikovale su se dvije rase: veliki čuvari imanja, stada, pratioci karavana, čuvari i zaštitnici konja i manji psi također čuvari. Sjeverno do Maine bili su to dugodlaki špicevi, a južno od Maine oštrodlaki ili glatki pinčeri. Odakle dolazi ime pinčer, pinč, pinc ostaje zagonetka. Ali, vjerojatno to ukazuje kao i riječ špic, samo na šiljaste zube u smislu "Pazi ujeda!" (francuski : "pince!"). Stari pinčeri, i veliki i mali, glatke ili oštre brade, bili su oduševljeni čuvari i branioci prostora, a njihov omiljeni prostor bilo je onaj gdje su čuvane zalihe hrane, ambari. Gdje su zalihe, tu su i miševi i pacovi, a za pacolovce idealna oblast za lov. Ali gdje su držali konje, tamo nije bilo samo četveronožnih proždrljivaca, već i dvonožnih lopova. Psi sa glatkom dlakom radije su ostajali u blizini kuće, a oštrodlaki , otporni na vremenske prilike, išli su na put i neki od njih postali i ''psi kočijaša'' . Sjedili bi pored kočijaša praveći mu društvo, u nevolji konje izvodili na pravi put, a kad bi gospodar bio umoran čuvali bi i njega i kočiju, konje ... Prije 1000 godina oštrodlaki pinčeri (šnauceri) bili su psi čuvari kuća i ljetine, zaštitnici kočijaša i konja. Oni su i dan danas odlični čuvari a i najvjerniji pratioci svih ljudi koji mnogo putuju. I danas će vozač sigurnije stići na cilj ako umjesto sviranja radija pored sebe ima veselog šnaucera. A i odložene stvari na plaži nitko neće da dira dok ih čuva vjerni šnaucer.
Današnji naziv potiče najvjerojatnije iz Jugozapadnih dijelova Njemačke, gdje su bili i najpopularniji. Tamo stoljećima velike brkove nazivaju ''Schnauzer'' ( šnaucer ) .
Prvi uzgajivački klub osnovan je prije više od 100 godina. Nazvan je Pinčer klub i postojale su tri varijante jedne rase : oštrodlaki, glatkodlaki i pinčevi svilene dlake . Šnauceraši se odvajaju 1007.god. od pinčer kluba i osnivaju Schnauzer klub. Međutim zbog zajedničkog interesa 1922.godine ponovo pristupaju Pinčer klubu, sada nazvanom Pinscher-Schnauzer-Klub. U to vrijeme, zbog mode, su se uzgajali prvenstveno mini psići sve dok Josef Berta nije preuzeo vodstvo. Josef Berta je smatrao da i mali psi treba da ostanu psi. Tako je i danas jedna od najtežih mana patuljastog šnaucera nanizam (patuljastost). Patuljasti šnaucer treba da bude umanjena kopija svoje veće braće , velikog i srednjeg šnaucera, čak i zubi malog šnaucera moraju biti ''veliki'' a ne kao kod minijaturnih rasa pasa. Kostur mora biti jak i čvrst, a glava nikako ne smije imati odlike malih rasa, već mora biti jaka, pravokutna, sa snažnom vilicom. Iz ovog vidimo da je sam naziv rase patuljasti šnaucer ''pogrešan'' i da bi mu mnogo više odgovara engleski oblik ''miniaturni-mali šnaucer'' .
Tako su i pinčeri i šnauceri u svakoj veličini ostali pošteđeni modnih ludosti. I veliki i srednji i patuljasti šnauceri su zdravi, vitalni psi. Sva tri varijeteta su samosvjesni, svojeglavi i ponekad oštri psi. Zbog toga je potrebna dosljednost i principijelnost u odgoju.

Patuljasti šnauceri su bili i ostali pravi psi - oni su samo prividno patuljci: vani mali, a iznutra ogromni. Zato ih treba odgajati isto kao i velike. Ono što im nedostaje od veličine, to s lakoćom rade i nadoknađuju temperamentom i sposobnošću za izvršavanje zadataka. Oni su bili i ostali najpažljiviji čuvari, beskompromisni zaštitnici i najvjerniji pratioci svojih gazda. Ukoliko im se pruži prilika i danas mogu uspješno uživati u lovu na miševe. Patuljaneri su privrženi, inteligentni, beskrajno znatiželjni i jako prilagodljivi psi, vole preduzimljive i vesele ljude i veliku porodicu. Patuljaner će kao i nekada u prošlosti u svoju porodicu, svoj ''čopor'', lako prihvatiti, zavoljeti i radosno uvrstiti kako novog psa i novu životinju tako i novog ljudskog člana.

Pažljivom 100 godišnjom selekcijom izdvojena su tri varijeteta šnaucera po veličini, a kod patuljastih potpuno izdvojena 4 varijeteta po boji. Prvo su izdvojeni biber-sol, zatim crni, pa crno srebrni i na kraju bijeli varijetet. S obzirom da su u nastanku varijeteta patuljanera upotrebljene različite rasa radi selekcije i održanja boje ovi se varijeteti potpuno posebno ocjenjuju, selektiraju i pare. U zemljama članicama F.C.I. nema ukrštanja između varijeteta, izuzeće se pravi u nekim zemljama ali samo po specijalnim odobrenjima Šnaucer-Pinčer kluba. Kod AKC odvojenost varijeteta nije toliko stroga pa se psi različitih varijeteta često pare i daju "šarena" legla, mada savjesni uzgajivači jako pažljivo koriste ovu mogućnost.

17.07.2007. u 15:38

|...kliknesh ovo...(148) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

PSI NA PLEMENITOM ZADATKU

Ovo smo već pisali, ali u sječnju,
pošto niko nije ostavio komentare
i ovo je naruceno narucila je Dogs and puppys
odlućile smo to ponoviti.Ovaj put
želimo više od 0 komentara bar 1 od svakog.

.......!!!!!NARUCUJTE I DALJE U KOMENTARIMA PROSLOG POSTA!!!!!.......

Rehabilitacijski psi pomažu osobama s invaliditetom

Donošenje i odnošenje predmeta s kuhinjskog
stola i knjiga s polica,paljenje i gašenje svjetla
neke su radnje kojima se odnedavno prvi put
u Hrvatskoj obučavaju psi kako bi osobama s
invaliditetom pomogli u svakidašnjem životu.
Riječ je o rehabilitacijskim psima,a to su,zbog
svoje dobroćudnosti,smirenosti i izdržljivosti,najčešće labradori.

Obučava ih se u Mini centru Lučko pri Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i moibilitet.Invalidi bi,posebice oni u kolicima,pomoć plemenitih životinja
uskoro bi mogli i praktično dobiti ako se obrate toj udruzi na T
rgu bana Jelačića 3/1 u Zagrebu.

Prema riječima Darka Petreskog,instruktora rehabilitacijskih
pasa u Lučkom u Zagrebu,zasad su "zaposlene" samo
labradorice Zara i Mamba.Zara svakodnevno pomaže
slijepoj djevojčici u Strmecu Samoborskom.Labradorica
Mamba ispomaže Zadranki oboljeloj od distrofije,kojoj je
najveći problem podići se u krevetu u sjedeći položaj pa
se zatim prebaciti u invalidska kolica.Pomoć Mambe
sastoji se u tome što uhvati specijalnu ogrlicu obješenu
oko vrata invalidne osobe koju zatim povuče u sjedeći
položaj,nakon čega se ona sama može prebaciti u invalidska kolica.
Jednogodišnje školovanje rehabilitacijskog psa stoji
oko 50 000 kuna.Za to vrijeme psi nauče pedesetak
komanda ( lijevo,desno,ustani,lezi,zaobiđi prepreku...) i
svladaju odlazak u kupovinu.Na specijalnoj torbici
obješenoj oko vrata mogu donijeti do 700 grama kućnih
ili drugih potrepština.
Jedna od najzahvalnijih usluga rehabilitaciujskih pasa je
svojevrsna vuča invalidskih kolica preko lakših arhitektonskih zapreka,npr. izdignutih rubnjaka,manjih prijekopa na cesti isl.
Kako bi se naučio na život u zajednici,pas prolazi
ednogodišnju socijalizaciju u obitelji.Školovanje s
instruktorom obavlja se i na javnim mjestima,gdje
je velik protok ljudi i vozila.Na velikim parkiralištima
uči gase hodanju uz kolica,donošenju predmeta na
otvorenom,vježba mu se poslušnost...
Instruktori kažuda se ovakvi psi najlakše uče ako ih se
podučava dva sata na dan.Naglašavaju da su za takvu
djelatnost najprikladniji labradori jer svaki zadatak shvaća kao igru.
Nakon što pas položi ispit s instruktorom,mjesec dana
se privikava na život s korisnikom,tj.s invalidom.Kad se
odlučuje o dodjeli psa određenoj osobi,misli se na
psihofizičke sposobnosti te osobe,njeno zdravstveno
da se živahan pas ne dodijeli starijoj osobi ili onaj zaigraniji
posve malom djetetu.U tih mjesec dana instruktor dolaze
u korisnikovu kuću,gdje rade na stvaranju međusobnog
povjerenja između psa i korisnika.To su npr. vježbe
donošenja loptica i različitih predmeta.
Kada se pas i klijent priviknu jedno na drugo,određuje
se tzv. trasa,put od kuće do škole ili posla,ili putanja
kretanja u stanu.Tako se malo-pomalo pas osposobi
da posve samostalno fizički pomaže čovjeku.A o tome
koliko je ona važan kao čovjekov prijatelj i stalni pratilac
da se i ne govori.

15.07.2007. u 22:43

|...kliknesh ovo...(29) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Mi stvarno neznamo

Evo vam novi post.

Mi imamo problema.Mi neznamo šta će mo više
pisat: koje pasmine? šta o psima? zato nam pomozite.
Recite nem neku pasminu ili o bilo cemu da pisemo.
Mi ce mo pokusat napisat ako ne javit ce mo vam.

01.07.2007. u 11:04

|...kliknesh ovo...(83) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

NOVOST I NEŠTO O LABRADORU

Evo se i moj trud isplatio-DOBILA SAM PSA!Mogla sam kupit nekog čistokrvnog ali kako volontiram u azilu i volim te životinje i ja sam htjela napravit nešto dobro.Uzela sam mješanku labradora i još nečeg(više labrador).Još nisam stavila slike na kompjuter ali kad stavim stavit ću ih na blog da vidite moju ljepoticu Neru.Zove se Nera jer je cila crna. :D Sad ću malo napisat o labradoru-zna se zašto :D, ali prije toga moram nešto ispričat jer se u tom trenutku nešto u meni promijenilo.U subotu,16.06.2007,sam dobila Neru a to isto veče dok sam se igrala s njom sam je pogledala duboko u oči i vidjela u njima tugu.Držeći je u rukama sam razmišljala kako je netko mogao takvih DEVET stvorenja ostavit same u nekoj kutiji da se brinu sami o sebi i napustit ih bez kajanja.Oni su imali samo 2 mjeseca pa njih je mačka mogla pojest.Tko zna kakve će more i traume psi imat zbog tog vremena provedenog sami,bez ikog, ostavljeni..Meni Nera zna cvilit dok spava,tko zna šta se događa u njenoj maloj,crnoj glavici...Njima treba toplina i sigurnost,pa oni su tek štenad odvojena od majke.Ja se nesmim odvojit od Nere jer odma cvili za mnom...ona spava uz mene jer osjeća toplinu.Kako je ta osoba mogla to napravit?Ta osoba nema srca...Ja dalje nemogu pisat jer mi je ovo previše...Sad je jedino važno udomit sve te psiće....

Jelena

LABRADOR RETRIVER

Poznat još i kao "kralj svih retrivera", labrador retriver uvjerljivo dominira medu svim pripadnicima svoje skupine.
Činjenica je ,da kada se želimo informirati o labrador retriveru na našem jeziku ne možemo naći niti jednu napisanu knjigu. Labrador retriver je zahvaljujući svojim osobinama koje ćemo navesti u narednim redovima u posljednjih 25 godina osvojio srca ljudi diljem svijeta,pa tako, i kod nas mu popularnost iz godine u godinu raste. Jedna je od najpopularnijih rasa u Velikoj britaniji, a u SAD-u i Francuskoj je pasmina broj 1.
Navedimo i taj podatak da se u SAD-u godišnje ošteni 160.000 štenadi labrador retrivera,a primjera radi, njemačkih ovčara 50.000.

Današnji izgled labrador retriver duguje Velikoj Britaniji gdje je nastao krajem XIX. stoljeća, da bi doživio veliki uspjeh poslije I. sv. rata. No, vratimo se malo unazad. Njegovo porijeklo je ustvari okruženo misterijom. Naime, labrador retriver i poluotok Labrador kanadske države Kvebek zajedničko imaju samo ime. Po jednoj prihvatljivoj teoriji labrador je bio otkriven na otoku Nova Zemlja - Newfaundlend na sjeveroistoku američkog kontinenta, a ipak, malo je vjerovatno da on odavde nosi porijeklo. U to vrijeme otok Nova zemlja je važila za veoma hladno podrucje okruženo ledenim omotačem, dok europski ribari nisu otkrili njena prava bogatstva ;vode nevjerovatno bogate ribom.
To su mahom bili portugalski, baskijiski, bretonski ili engleski ribari koji su brodovima krstarili vodama Newfaundlenda najprije kao privremeni, a poslije kao stalni kolonizatori tog otoka. Pretpostavlja se da ,najvjerojatnije, potiče od portugalskog ovčara kojeg su na otok donijeli portugalski ribari. Dugi period koji je on proveo na tom surovom i malo gostoljubivom otoku za njega je bilo od velike koristi, učinilo je od njega jako otpornog psa, sa izuzetnom sklonošcu za plivanje i izvanrednog njuha, smisla za traženje i aportiranje.
Prilagođen na vodu, počeo je da se izdržava, da se hrani pomažuci ribarima, izvlaceci ribarske mreže iz ledene vode i donoseci ribe koje su pobjegle iz mreže. Takoder je čuvao i skladišta gdje se ostavljala i solila riba mahom bakalari. U to vrijeme još nije nosio ime labrador retriver vec se zvao pas St. Johna a tako se zove i glavni grad Newfaunlanda.

Malo vjerovatna, mistična teorija povezuje misteriju njegovog porijekla sa legendom koja govori da je labrador retriver rođen iz ljubavi izmedu vidre i psa St. Johna, a u prilog ove teorije se navodi osnovna karakteristika ove rase - vidrin rep.

Maglovita teorija o porijeklu ima za pretpostavku da su ovi psi najvjerovatnije došli sa americke obale čije ime labrador potvrduje ovo razmišljanje. I ona, manje vjerovatna teorija koji su nam naši poznanici skandinavci predočili (trenutno labrador retriver doživljava izuzetnu popularnost u skandinavskim zemljama) da su ustvari još Vikinzi zaslužni za ovu pasminu. Normalno, oni smatraju da su Vikinzi prvi otkrili i Ameriku.
Treba precizirati da ovo nije jedina pasmina koja potice sa Newfaunlanda; tu su još 3 vrste retrivera i pas St. Johna koji djele isto porijeklo, i imaju dosta zajednickih točaka, ali i specifičnosti po kojima se medusobno razlikuju.
Krajem XIX. stoljeća vlast otoka Newfaundlanda, radi pospješivanja stočarstva su uveli mnoge takse za držanje ovih pasa tako da je ustvari administracija ograničila broj ovih pasa, a ribari su ih brodovima odvodili prema Britaniji, gdje ovaj vodeni pas polako postaje lovac.
Naravno, ovi došljaci nisu bili u pravom smislu riječi lovacki psi i bili su vrlo različitog izgleda. Zato se prišlo ukrštavanju ovih pasa s lovačkim psima da bi se dobio dobar njuh, fin hod, dobro držanje, odnosno, da bi se selektivnim uzgojem dobio bolji lovački kvalitet.
Tako je selekcijom u dva pravca jednom metodom dobiven flat-coated i golden retriver ,a drugom metodom labrador retriver. Britanske aristokrate kao što je Lord Malmesbury (kome se duguje ime labrador), Lord Scott, Vojvoda iz Buccleucha, pukovnik Peter Hawker, Lord Knutdford su svojim uzgojnim programima značajno doprinijeli razvoju labradora kao lovnog psa i doprinijeli standardizaciji pasmine.Tako je pasmina labrador retriver bila priznata od strane Kennel kluba 1903. godine. Sam rad britanskih aristokrata je bio posvećen prevođenju vodenog psa kao nelovnog , mirnog i jakog, u lovnog psa selektiranjem i dodavanjem malo krvi pointera, setera, španijela da bi se poboljšao njuh čega se prihvatila uzgajivaćnica Gentry. Njihovi ptičari,pointeri i seteri su na gomili hvatali divljač, a bio je potreban netko tko će hvatati ubijene ptice i čuvati ih dok lovci traže divljač.
Naravno, labrador je zadovoljavao ove kriterije i rješio problem sa vodenom divljači koja je bila često izgubljena po močvarama, barama, mulju. Tako od skromnog ribara labrador je postao simbol profinjenosti i istancanosti. Svi lovni psi znaju aportirat,ali retrivri najbolje pronalaze, jer su oni specijalisti za pamčenje sukcesivnih padova mnogih ptica tako da ih aportiraju po redu padanja. U principu to što ga motivira da traži divljač i nije instinkt, strast za lovom, vec želja da obraduje svog gospodara. Svoj život stavlja u potpunosti u ruke čovjeku koji ga je prihvatio. Standardizacijom pasmine ustanovljen je i uvijet za dobivanje titule šampiona i to polaganjem radnog ispita. Specificnost pasmine je karakteristican vidrin rep koji ujedno služi kao kormilo, dupla koža izmedu prstiju i jedinstvena želja da pliva i roni.
Što se tice boje, do 1899. je bilo samo crnih, a potom je priznata i žuta boja i to sve nijanse žute; od krem do lisicje crvene, tj. red fox.
Selektiranjem u Americi smeđa, tj. čokoladna boja je nešto kasnije standardizirana. Upotreba labradora kao nezamjenjivog pomočnika u lovu ne iscrpljuje sve njegove mogučnosti.

DRUŽELJUBIV, ODAN I PRIVRŽEN

Poznat još i kao "kralj svih retrivera", labrador retriver uvjerljivo dominira medu svim pripadnicima svoje skupine.

Možemo slobodno reći da je to univerzalan pas, a sigurno da je njegovu popularnist uvjetovao njegov karakter. To je istinita međunarodna zvijezda koja doživljava svoj munjeviti uspjeh posljednjih 25 godina. Njegovo skromno porijeklo nije obećavalo da će ribarski pas postati toliko popularan. Izvanredna dobroćudnost, radost življenja kao i njegova odanost i privrženost stvorili su idealnog obiteljskog psa. Izvanredne inteligencije, svoju je dobroćudnost stavio u službu čovjeka. To je pas koji zna oprostiti, koji se ne ljuti i koji ne ispoljava znake agresivnosti. Druželjubiv, uvijek spreman za igru, ali uvijek željan društva, nije tvrdoglav i uvijek je spreman za dobar zalogaj.
Normalno, ima on i svojih mana, a to je da je jako loš čuvar, jer uvijek više voli da ugosti posjetioce i da se veseli nepoznati osobama, nego da čuva kuću.
Osim toga, užasava se i samoće i teško mu pada da po cijeli dan čeka svog vlasnika koji je opravdano odsutan.

Njegov najveći grijeh je što je veliki gurman. Pas je izuzetno dobrog apetita, zahvalan na hrani (pas usisavač kako ga mnogi nazivaju) i baš zbog tog afiniteta prema hrani, često nas dovodi u neugodne situacije kada u šetnji zaviri u kantu za smeće, gricne odbačeni zalogaj hrane u parku, pri čemu moramo vrlo paziti, jer se često dešava da se psi otruju. Dakle, zbog ovog poroka sklon je i višku kilograma.
No, vratimo se njegovim upotrjebnim vrijednostima , gdje osim njegove specijalnosti u lovu za donošenje i pracenje krvnog traga, on je i nezamjenjiv obiteljski pas, pravi član porodice, najbolji prijatelj djece, a u svijetu se sve više koristi kao dopunska terapija bolesnika, tzv. canis terapija.
Labradorova prednost je odlična vodljivost. Sposoban je učenik i več u tijeku šetnje ili igre naučimo ga donošenju. Po naravi je prijazan i voli djecu.Nije previše glasan i unutrašnje je stabilan pas (i u velikim gradovima, gdje ima puno prometa). Dobro se razumije s drugim psima i ostalim domaćim životinjama. Neustrašiv je i razmjerno dobar čuvar. Koristi se kao vodić za slijepe, a uzgaja se i za izlože. Ne obazire se na vremenske promjene, robustan je i otporan, pa mu čak ni snijeg ni hladnoća ne smetaju.Ubrajaju se među najomiljenije obiteljske pse. Posebno je dobrodušan pas.
Labrador retriver je miran i stabilan, nikad agresivan, što ga čini idealnim prijateljem ljudi, pasa i kućnih ljubimca sa kojim dijeli isti životni prostor. Izuzetno je inteligentan i lako prihvaća obuku za razlicite vrste zadataka. Ne podnosi grubost.
Tu se labrador pokazao kao izvanredan terapeut koji vraća bolesniku volju za život, pri čemu pas uspostavlja specifičan svrsishodan kontakt s oboljelima, djecom oboljelom od dječje paralize, u rehabilitacijski ustanovama, sanatorijima, staračkim domovima pa čak i u dijagnosticke svrhe kod pogoršanja odredenih stanja bolesti, pomoči hendikepiranim osobama, u socijalizaciji. Labrador retriver je takoder idealan i kao vodić slijepih, normalno, to nije svaki primjerak ove pasmine, ali predisponirajuće je to što on lako uči, staložen je , hladnokrvan, nije agresivan i ne nasjeda na provokacije ljudi, pasa i drugih životinja (zamislite mužjaka koji neće reagirati na ženku u tjeranju), mada su to mahom kastrirane jedinke.

POMOĆNIK VOJSCI, POLICIJI, SPASILAČKIM EKIPAMA

Koliko god nama izgledalo poražavajuće i sa gledišta društva za zaštitu životinja nehumano, labrador se s namjerom obućava za pronalaženje narkotika. Normalno, to je dugotrajna obuka i psi prethodno podliježu testiranju i ispitivanju kompletnog zdravlja i stanja organizma za ovaj izuzetno odgovoran posao, a imajući u vidu uspješnost njihove aktivnosti i uklanjanju velikih količina droge s ulica, čime je spriječen dolazak droge u ruke naše djece opravdanost ove upotrebe je potvrdena. U posljednje vrijeme svjedoci smo upotrebe labradora za pronalaženje i otkrivanje eksplozivnih naprava na javnim mjestima kao i izuzetnog stručnjaka u deminiranju zaostalih minskih polja, gdje je obuka još duža i složenija, a testiranje kompleksnije koje prolazi samo jedan manji dio populacije. Imajuci u vidu da se na ovaj način mogu spasiti mnogi nevini ljudski životi, opravdanost angažiranja labrador retrivera je sasvim razumna. Ovim se specijalnosti labradora ne završavaju: on je sastavni dio spasilačkih ekipa prilikom pronalaženja tijela utopljenika, pronalaženja i izbavljivanja ljudi iz ruševina, odrona, lavina, požara, poplava i drugih elementarnih nepogoda. Pomočnik je u policiji, vojsci, vatrogasnim službama, carinama, pa ga često viđamo na graničnim prijelazima, aerodromima, policijskim punktovima, sportskim objektima.

I pored svega, ipak labradora najčešće viđamo kao nezamjenjivog kučnog ljubimca koji će s nama podijeliti i sreću i tugu. Dobra reputacija labradora još nije iscrpljena. Simpatićan i prijatan izgled, miran, uravnotežen karakter i izvanredna dobrota su osobine koje ga čine vrlo traženim. Prijatan je sa svima, druželjubiv i nema trunke agresivnosti. Jako je odan, privržen. Ljubazan i vjeran, poslušan, pokoran, može se reći da je po prirodi takav da se predaje autoritetu vlasnika.
Još dok je mali donosi sve što nađe i to donosi svome vlasniku. Zato ga treba učiti od malena da donosi samo ono što mu se kaže.
Njegovo pamćenje, inteligencija i urodena želja da čini dobro, doprinose da se da lako obućiti.
Međutim, on je žrtva svog uspjeha, jer ova popularnost ima nažalost i posljedicu nekontroliranog umnožavanja legala koji nisu uvijek idealni. Sa jedne strane se nalaze ozbiljni uzgajivaći koji brinu o kvaliteti i o unaprjeđenju i poboljšanju pasmine, a s druge strane oni koji su išli na kvantitet i često nepromišljenim parenjima činili korak unazad. Nekada se i sami zapitamo da tako davno nije postao ljubimac lovacke elite, dali bi ostao samo običan anonimus.

NAJČEŠĆE NASLJEDNE BOLESTI

Stvorenu sliku o idealnom psu malo čemo pomutiti pričom o bolestima kojima je ova rasa sklona i koje genetski prenose.
Displazija kukova, odnosno koksofemoralnog zgloba je vrlo česta kod labrador retrivera i nasljedna je. Jedini način da se ona suzbije je otklanjanje i eliminacija jedinki iz reprodukcije koje imaju displaziju kukova . Večina zemalja, članica FCI-a, kao bitan uvjet za upotrebu pasa u priplodu, obavezno inzistiraju na RTG- snimci ovog zgloba za čije snimanje se izdaju licence a očitavanje je komisijski i rezultati se objavljuju u zvaničnim, regularnim kinološkim glasilima tako da se sve malverzacije izbjegnute i svi su upoznati s onim jedinkama koji imaju displaziju, odnosno psima koji se ne mogu koristiti u priplodu. Nažalost, ovim su pogođeni i tipicni eksterijerni psi ,šampioni, a na savjesti je uzgajivača i interesu pasmine da se takvi psi stvarno ne koriste u priplodu.
Atrofija retine je takoder u velikom broju opteretila ovu pasminu, jer se takoder prenosi i potrebno je obaviti pregled očnog dna (fundusa). Idealno je kada bi psi koji se koriste u priplodu bili katarakta negativni, no često smo svjedoci da naši labradori i prije neke ozbiljne starosti, potpuno izgube vid i oslijepe. Na sreču, atrofija retine je daleko rjeđe oboljenje kod labradora.
Osteohondroza se kod labradora uglavnom pojavljuje u periodu intenzivnog rasta od 4-8 mjeseci i to uglavnom kao upala pokosnice i to najcešce kostiju lakta koji kasnije prerasta u artritis, a predisponirajuci faktori su: hormonalna neuravnoteženost, kao i ishrana, rad i nagli rast.
Od ostalih bolesti koje se, srečom mnogo rjede javljaju je gluhoća, epilepsija, paraliza dušnika, povraćanje hrane.

STANDARD
GRUPA: 8 FCI
STANDARD BROJ 122- VELIKA BRITANIJA

Opći izgled:
Snažno građen, kratak u slabinskom djelu, vrlo pokretan. Široka lubanja. Prsa i rebra duboka i dobro zaobljena. Širok i snažan u slabinskom djelu i stražnjim nogama. Dakle, labrador je snažan pas, zbijen i kvadratičan, masivan, ali ipak ne trom več energičan i izuzetno pokretan. Prsni koš treba biti dovoljno širok i izuzetno dubok sa izraženim predprsjem, a tijelo sa kratkim trbuhom i nepotpasanim, tako da je i donja linija ravna kao i gornja, što daje utisak kvadrata.
Slobodno možemo reči da je to tenk od psa, a česti smo svedoci da na izložbama prolaze lagani, vižljasti, uskogrudni psi sa maltene ravnim rebrima, što nikako ne ulijeva utisak tipičnog psa osposobljenog za rad u vodi. Normalno, ni suviše tromi primjerci sa mnogo naslaga masnih zaliha nisu poželjni, ali su opet bolji od onih koje mogu .

Karakter:
Uravnotežen, veoma budan, odličnog nosa, mekih usta, sa oduševljenjem ide u vodu, ima sposobnost prilagođavanja u predanog pratioca. Labrador je uravnotežen i ne pokazuje nikakvu agresivnost.
Međutim, u posljednje vrijeme svjedoci smo srečom pojedinačnih primjera oštrijih, ujedljivih jedinki, a nerijetko ih neodgovorni uzgajivači preporučuju kao odlične čuvare.
Labrador ima visoko kotiran nos u psećoj populaciji, a aport im je urođena osobina i on je mek, nježan i odmjeren.
Kada je voda u pitanju on je svoj na svome, pa i sama pomisao na psa u vodi asocira na labradora. Rijetki su primjerci koji ne vole vodu, ali je vjerojatno to greška vlasnika koji ih je na neadekvatan način upoznao prvi put s vodom.
Narav: Inteligentan, oprezan i poslušan sa velikom željom pruža radost svom gospodaru. Prijateljske prirode, nikada sa znacima agresivnosti ili jasne plašljivosti. Sve ovo govori u prilog labradoru da je savršen kućni ljubimac.
Kako agresivnost tako i plašljivost je strana labradoru no opet je vlasnik taj koji je kriv što se pas plaši, podvija rep ispod zadnjih nogu, glavu savija dolje, saginje se, podrhtava ili često iz straha pokazuje zube.

Glava i lubanja:

Široka lubanja s jasnim stopom, dobro modelirana bez mesnatih obraza. Vilice srednje dužine, pune snage, ne špićaste. Široke, dobro razvijene nosnice. Glava pokazuje mirnoću i blag izraz, oslikava plemenitost i inteligentnost. Prelazak lubanjskog i nosnog djela treba biti izražen, ali opet ne prenaglašen niti blag i kos, odnosno slabo primjetan i proporcija je 1:1. Gledano sprijeda njuška treba biti široka i duboka, odnosno jaka i četvrtasta, a nikako špičasta odnosno klinasta i previše dugačka. Nos je je kod crnih pasa uvijek crn, kod smedih pasa-smedi, ali rijetko svjetlo ružicast, dok je kod žutih izuzetno crn , a uglavnom smedi, što ipak nije odraz loše pigmentacije i uglavnom je takav od jeseni do proljeca. Obrazi su mišičavi i snažni, znači jaki, a nikako suhi i nerazvijeni, odnosno izraženi i opušteni. Usne i desni su izuzetno dobro i tamno pigmentirane.

Oči:
Srednje velike, pri tome pokazuju inteligenciju i dobru narav. Smeđe ili boje lješnjaka. Sigurno da je mnogo bolje što tamnije oko, no kod smeđih labradora je mahom, kao po pravilu za nijansu svjetlije, kod žutih labradora s obzirom na boju dlake malo svjetlije oko se i tako ne zapaža.
Kod crnih labradora svjetlije oko odaje utisak žutog oka što nikako nije u redu, tako da je kod njega poželjnije uvijek tamno smeđe. Treći očni kapak treba biti pigmentiran, gornji i donji očni kapak odnosno rubovi su tamno pigmentirani, dok je kod smeđih labradora ipak dosta svjetlije, boje oraha.

Uši:
Ne velike ili teške, dobro priležu uz glavu, visoko i prilično dobro unazad usađene. Labrador uši uglavnom drži u pažnji kada se lijepo ocrtavaju srednje velike u vidu trokuta. Ne bi trebalo da budu prevelike kao kod ptičara niti pak suviše iza nošene

Zubalo:
Vilice i zubi snažni sa perfektnim, pravilnim i potpunim škarastim zubalom, pri čemu gornji sjekutići bez međuprostora prekrivaju sjekutiće donje vilice. Zubi su postavljeni vertikalno u vilici. Standard ne navodi zubnu formulu od 42 stalna zuba mada se to podrazumjeva sa potpuni. Međutim, razlicita su tumačenja ove rečenice. Večina zemalja članica FCI inzistira na zubnoj formuli s svim zubima, tumačeći nedostatak zuba genetskom opterečenošću i nasljednošću. Neke pak zemlje članice FCI-a toleriraju nedostatak jednog ili dva zuba, ali oni koji sudjeluju u zagrizu moraju biti svi prisutni.
Tumačenje je i da je potpuno škarasto zubalo ustvari obavezno prisustvo očnjaka i sjekutića koji su poredani u nizu i koji tvore zagriz, a neki tu podrazumjevaju i obavezno prisustvo p1?
O prekobrojnosti zuba takoder postoje različita tumačenja ,ali u svim zemljama , ali u svim zemljama se obavezno preporučuje da se psi ( normalno, ako im ovi nedostaci nisu diskvilificirajući) sa ovim problemima pare isključivo s jedinkama koje imaju 42 zuba.
Dakle, ovdje se radi o različitim tumačenjima potpunog, kompletnog zubala.

Često smo bili svjedoci da su mnogi uveženi psi i to mahom iz maticne zemlje na našim izložbama loše prolazili zbog nedostatka zuba čiji su vlasnici sa mnogo muka i odricanja i pređenih kilometara uvozili pse iz Engleske i nekih drugih zemalja, pravdajući se da se tamo zubi ne broje, več da se gleda samo zagriz. U osnovi, to i jeste istina, ali u Engleskoj se više od 100 godina vodi računa o selekciji, pravilnom odgoju, linijskom uzgoju i savjest samih uzgajivača je na mnogo višem nivou, a mi smo još uvijek jako daleko tako da je ipak puno bolje imati psa s svim zubima. Dakle, to je mač s dvije oštrice i činjenje medvjeđe usluge pasmini , ali zbog slobodnog tumačenja standarda imamo osnove da kažemo da manjak zuba standard ne smatra manom. Diskvalificirajuća mana je podgriz ili predgriz, a klještasto zubalo u odnosu na starost i trošenje zuba i vertikalnu postavljenost je tolerantno.

Vrat:
Suh, jak, pun snage, prelazi u dobro postavljene plečke. Vrat labradora je izuzetno jak i snažan koji treba nositi odgovarajuću glavu i naravno aport. Od duge i klinaste glave skraćivanjem na proporcionalnu, kratku i široku njušku i lubanju dobili smo ipak malo slabije zategnutu kožu na vratu sa dvije bore. To nije mana ukoliko je prezentacija psa izuzetna i pas se nauči da prilikom predstavljanja na izložbi podigne glavu i zategne kožu na vratu koja je pri slobodnom kretanju malo labavija.

Prednje noge :
Plečka duga i koso postavljena. Prednje noge s snažnim kostima i ravne od lakta do zemlje, bez obzira dali se promatraju od naprijed ili sa strane. Prednje noge trebaju biti jakog kostura, jer trebaju nositi snažno tijelo, a uz to idu i krupne kosti i snažni mišici. Labrador ne smije dat utisak da je na dugim i tankim nogama.

Tijelo:
Prsa dobre širine i dubine, jako zaobljena bačvasta rebra. Ravna gornja linija. Široke, kratke i snažne slabine. Tijelo je u principu kratko, zdepasto, odnosno lijepo upakirano. Što je pas kraći to mu je i leđna linija bolja i ravnija, a zbog kratkog trbuha i donja linija je ravna. Zbog dubokog prsnog koša s izraženim predprsjem labrador daje utisak kao da je kračih prednjih nogu.

Zadnje noge:
Nisu strme, dobro kutovan koljeni zglob. Kravlji stav u večem stupnju nepoželjan.
Kod labradora su uglavnom zadnje noge dobro kutovane pa se uglavnom odmah zapažaju primjerci koji imaju otvorene kutove. Kostur treba biti snažan i okruženom jakom mišičnom masom koja se međusobno ocrtava i odiza daje utisak otupljenog srca.

Šape:
Okrugle, kompaktne s dobro razvijenim jastučićima koji su tamno pigmentirani. Izmedu prstiju se nalaze tzv. plivaće kožice.

Rep:
Raspoznavajući znak, veoma debeo u korijenu, ravnomjerno se sužava ka vrhu, srednje dužine. Bez zastavica, ipak odlakan cijelom površinom sa kratkom, debelom, gustom dlakom koja ga čini okruglim, a takav rep se naziva vidrin rep. Pomjera ga radosno, ipak ne treba da je zavijeno iznad leđa nošen. Još uvijek je pravi vidrin rep na našim izložbama rijetkost i često se čine greške kada se nagrađuju psi s izuzetno tankim repom koga doduše nose u ravnini leda , a zamjera se psima koji imaju jak i snažan, tipičan rep, ali ga nose višlje i u afektu, dominaciji, takozvano veselo nošenje repa ili ga pak kružno pomjeraju kao u igri.
Moramo razlikovati visoko nošen rep u odnosu na zavijen iznad leđa nošen rep srpasto ili polukružno. Dužina repa je do skočnog zgloba, a često mu sam vrh skračivanjem dlake pojačavamo.

Kretanje:
Slobodno, osvaja prostor, pri tome prednje i zadnje noge paralelne. Sigurno da je loša motorika zadnjih nogu povezana s displazijom zglobova kukova čime je labrador kao rasa izuzetno opterečen što se ponekad i golim okom može pri hodu zapaziti.
Več smo spomenuli da je u velikom interesu daljeg razvoja rase labrador retrivera na ovim prostorima kontrola RTG - snimkom kukova. Moramo biti samokritični i mnogo odgovorniji prema našem labradoru, inače ćemo morati uskoro krenuti od nule.

Dlaka:

Prepoznatljiva oznaka , kratka, gusta, ne valovita, bez zastavica, prilično oštra, poddlaka otporna prema vremenu. Normalno je da se psi koji se drže u stanu, umjesto ove tvrde i oštre dlake imaju daleko mekšu, plišanu.
Često se dešava da je dlaka na zadnjim nogama nešto duža (tzv. zastavice) , ali taj problem se rješava škarama par dana prije izložbe čisto estetike radi. Ponekad smo svjedoci da vidimo labradore koji na ledima, odnosno sapima imaju za nijansu dužu dlaku koja teži valovitosti, ali se četkama za ispravljanje dlake može rješiti i nije nikakav nedostatak u usporedbi s malom, uskom glavom, dugom i šiljastom njuškom, slabim kosturom, nedovoljnom masom, tankim repom.Ponekad kod crnih pasa izbija crvenkasta poddlaka što se ne može tolerirati.

Boja:

Jednobojno crna, žuta ili jetreno ili čokoladno smeđa. Žuta je od svjetlije krem
do lisićje crvene. Prihvatljiva je mala bijela mrlja na prsima. Crna boja je kod njegovane dlake izuzetno cijenjena i popularna i pod utjecajem sunca ima specifičan sjaj. Kod pasa koji su u linjanju, vrhovi znaju biti sivkasti kao posljedica gubljenja pigmenta. Žuta boja je zastupljena u svim nijansama počevši od krem bijele, boje slonove kosti, limun žute, narančaste pa do lisičje crvene (fox red). Najtipičnija žuta boja je,kako francuzi kažu , odnosno boja pijeska ,ali ne riječnog vec pustinjskog pijeska. Bez obzira o kojoj nijansi žute se radi, žutim psima su uvijek za nijansu tamnije uši, duž leda i od gore rep, a karakteristična je bljeda pruga ispred i iza lopatice. Čokoladna, tj. tamno smeđa je najrjeđa boja labradora sa kojom još uvijek nismo u stanju manipulirati. Upotrebom ove boje u priplodu moramo biti pažljivi, jer im je ionako bolna točka svjetlo oko, nos, usnice, očni kapci, opčenito pigmentacija, a česti su i primjerci svjetlo smeđe boje, pa čak i crvenkasto - smeđi.

Veličina:

Idealna visina grebena za mužjake je 56-57 cm, a za ženke 54-56 cm. Teško je shvatiti da se cjelokupna populacija labrador retrivera može svrstati u dva - tri centimetra. No ipak je stvarno tako, ali treba napomenuti da je standardom napomenuta idealna visina što ćemo rijetko u standardu bilo koje vrste pronaći. Dakle, ipak par centimetara gore - dolje tolerancija postoji, ali naši poznanici iz francuskog retriver kluba su nam iznijeli podatak da je to otprilike 51-61 cm, normalno, bitna je i proporcija psa da zadrži svoju kvadratičnost.
Napomena: mužjaci trebaju imati 2 normalno razvijena testisa potpuno spuštena u skrotum.

Vratimo se priči da idealan pas ipak ne postoji, no treba težiti ka tome, truditi se za labradora sa što manje mana uz poznatu napomenu da dobar pas ima stotine mana, a loš samo jednu.

To bi bila priča o labradoru u svakom pogledu, krenuvši od povijesti, njegove uloge u terapiji, pomočnika, naravi i na kraju standarda.

Jelena

19.06.2007. u 17:50

|...kliknesh ovo...(92) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Hvala!!

Hvala vam svima koji ste nas trpili i toliko komentirali!
Puno vam hvala najprije i najviše bi želile zahvaliti blogu
Love4dogs

Jer nas je ona podržavala od poćetka.
Bilo nam je puno lijepo komunicirati s vama i dobivati razne savjete (i to dobre).

Evo blogova koji nas dosta komentiraju stvarno hvala vam:

blonds
dorija
Rafaela
anamiz
dogerica
Danas jesmo sutra nismo
Nika4ever
My doggy life

Kad bi one koji nas toliko i neposjecuju pisala neznam koliko bi trebalo mjesta.

Hvala vam svima i koje nisam navela al' ovi su super!

Pozdrav od Mirne ako Jelena želi neke navest slobodno.

evo par slikica:

14.06.2007. u 14:13

|...kliknesh ovo...(34) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

MOLIM VAS

Evo doslo je vrjeme da vam kažem.

LANCI SREĆE
nemoj te to više slat molim vas .
To je laž ja neznam koliko će te to slat puta?
Zašto šaljete lance sreće kad znate da vam se neće ispunit?

Sa tim smo završili.

Sad vi recite šta vam smeta kod nas.

Ako vam smeta ili vam se nesviđa pozadina u komentaru napišite broj 1 i obrazložite
Ako vam se nesviđa naćin posta u komentarima napišite broj 2 i recite sto vam se nesviđa
Ako vam se nesviđa sadržaj u boxu u komentarima napišite broj 3 i recite kako to popravit
Ako vam se nesviđa naćin našeg komentara u komentarima napišite broj 4 i kako to popravit
Ako vam se nesviđa nesto drugo sto nisam ubroila stavite broj 5 recite sto nije uredu i obrazlozite

31.05.2007. u 11:55

|...kliknesh ovo...(82) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Suživot s psom

Prvo hvala za one komentare 80 je dosta komentara tako komentirajte i na ovom.
Hvala unaprjed.

Suživot sa psom znatno poboljšava čovjekovo mentalno
i fizičko zdravlje, i to više nego život s mačkom, otkrili
su istraživači Centra za proučavanje ponašanja pasa pri
sveučilištu Queens u Belfastu.

U jučer objavljenom časopisu Britanskog društva
psihologa dr. Deborah Wells objasnila je da vlasnici
pasa imaju nižu razinu kolesterola u krvi, niži tlak,
manje lakših zdravstvenih poremećaja te rjeđe
obolijevaju od teških fizičkih bolesti.

Psi mogu izravno utjecati na zdravlje vlasnika jer
smanjuju stres koji je danas jedan od najvažnijih
uzroka bolesti izvijestila je sveučilišna profesorica
dr. Deborah Wells. Osim toga, pas vlasnika potiče
na fizičku aktivnost i olakšava mu razvoj društvenih
kontakata koji posredno utječu na fiziološki i psihološki
boljitak dodala je dr. Wells.

Nakon samo jednog posjeta azilu za pse i mačke,
posjetitelji su cijeli idući mjesec manje patili od
glavobolje, prehlade i vrtoglavice, ali samo su oni
koji su udomili psa i u sljedećih deset mjeseci osjećali
poboljšanje zdravlja.

Istraživanje objavljeno u Časopisu za psihološko zdravlje
navodi i da psi mogu djelovati i kao "sustav ranog
uzbunjivanja" za ozbiljne bolesti poput raka i epilepsije
te da vrlo rano mogu predosjetiti srčani i epileptički napadaj koji prijeti vlasniku.

Osim što pas olakšava svom vlasniku uspostavu
kontakata s ljudima, starijim je ljudima neprocjenjiv
i odnos sa psom. Naime, nakon što djeca napuste
roditeljski dom, pas zadovoljava potrebu starijih
ljudi da "nekome budu potrebni", smatra psihologinja
dr. June McNicholas te dodaje da pas vlasniku nerijetko
pruža veću društvenu potporu od one koju mu daju drugi ljudi.

28.05.2007. u 16:32

|...kliknesh ovo...(39) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

ostavljeni pas

Evo napisala sam post sama nisam ga skidala s interneta napisala
sam ga sama.
Zasluzili smo komentara.Nisam ga skidala s interneta vjerujte
mi molivas.

PROCITAJTE:

Ja sam tvoj najbolji i najvjerniji prijatelj.
Zašto si me ostavo?

Ja nepatitm što mi je hladno što sam gladan
i žedan.Ja patim jer nemam tebe niko me nevoli, prolaznici pljucaju
na mene. Nemam tvog toplog zagrljaja poljupca i ćeskanja po trbuhu
nema dana kad bi jedava čekao da dođes kući da mi se nasmješiš
i poćeškaš po glavi. Nema ogrlice s kojom si me zakaćio kad bi
zajedno šetali koju sam tako mrzio a sad je toliko volim.
Sjećam se kad bi me stavio u kaznu jer sam bio zloćest
ja sam je mrzio sad mi nedostaje. Nedostaje mi tvoj osmjeh
jer kad ga vidim
i meni je lakše i toplije u srcu. kad bi bio tužan ja bi došao
i htjeo te nasmješiti. Objašnjavao bi ti da nije ništa da će to proći ti me
nisi razumio. Svaku tvoju rječ ja sam razumio i svako
pitanje ja sam odgovorio.
A sad koga ću tješit? Koga ću doćekavati nestrpljivo u kući?
Ko će me zagrliti kad mi je teško? Ko će mi pokloniti topli pogled?
zašto si mi to napravio? Čuo sam toliko stvari lutajući ulicama
čak sam čuo poslovicu "zlo se zlu vraća" pomislio sam na naš slućaj ali
neznam što sam ja zlo napravio. Molim te vrati me u svoje srce, ako nećeš
samo da znaš da ću ja tebe uvjek držati u svom i
da ću uvjek pamtiti naše sretne dane. nepokušavam
te zaboravit i to nemogu, ali vidim da si ti mene zaboravio
kao da sam pokidana odbaćena krpa.
Ti si meni sve, sve što sam uvjek imao. Nisu mi važne
igraćke koje si mi poklanjao, nisu
mi bitni slatkiši, ti si jedino što me zanima i tvoja ljubav.
Zašto je moja sudbina takva?
Zašto si me uzeo?, ako si me sad odbacio. Još jedamput
molim te vrati me u srce
ti si u mom i nikad nećeš izaći i ako budem imao novog
gazdu ostat ćes mi u srcu
zauvjek. Zauvjek ću misliti o tebi jer si ti moja sreća i veselje
i što ja najviše trebam.

pišem to zbog toga jer ona sadržava priče milijuna nečijih
ljubimaca koji svake godine umiru na ulicama.

Recite svima koji žele kucnog ljubimca da je usvajanje
ljubimaca važna odluka i to odluka za čitav život, da
životinje zaslužuju našu ljubav i brigu, da je pronalaženje
drugog prikladnog doma za vašu životinju vaša odgovornost
te da bilo koje društvo ili pokret za dobrobit životinja može
pružiti dobar savjet i da je svaki život dragocjen. Molim vas
da i vi sudjelujete u zaustavljanju ubijanja, i napuštanju životinja.
I da više nema razloga pisati ove priće.

Pozdrav od Mirne!

24.05.2007. u 13:54

|...kliknesh ovo...(85) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Aikita

Prvo hvala na 62 komentara svima koji su komentirali
pa kad tako želite novi post o pasmini pa evo
ovaj put nema bore.
i OVO JE POST S NAJVISE SLIKA ZATO STO NISMO MOGLI
ODABRAT KOJU NECEMO!!

Japanske vrste pasa su u prošlosti bile male
ili srednje veličine i nije bilo velikih vrsta pasa.
Akita potiče iz pokrajine Tohoku i ubraja se
pod imenom "Akita Matagi" (pas za lov na medvjede)
među lovačke pse srednje veličine. U vrijeme
Sataka-Clana, između 1630. i 1870. godine,
u pokrajini Akita, ovaj je pas sistematski bio
uzgajan za borbe koje su, prema sačuvanim
davnim pismenim zapisima, bile njegovane
kako bi jačale moral plemstva toga kraja.
Pasmina je nakon toga bila ukrštana sa
psom koji je bio sličan mastifu, a pripadao
je nekom njemačkom inženjeru, zaposlenom u rudniku
bakra Kasaka. Također je ukrštana sa borbenim
psom Tosa koji potiče od ukrštanja mastifa Shikokua,
srednje velike japanske pasmine, sa njemačkim goničem,
psom St. Bernarda i njemačkom dogom. Ovim miješanjem
Akita je izgubio svoj prvobitan karakterističan izgled,
kojeg su krasile uspravne špicolike uši i zavrnuti rep.
Po zabrani borbi pasa, 1908. godine, obrazovani ljudi
i profesori odlučili su sačuvati pasminu. Godine 1919.
izdan je zakon o očuvanju prirode. Zahvaljujući
naporima ljubitelja da i nadalje poboljšaju pasminu,
godine 1931. izabrano je devet vrhunskih pasa ove
pasmine i proglašeno spomenikom prirode, što je
pasminu jako populariziralo.
Godine 1945. nakon drugog svjetskog rata, poduzeti
su napori da se Akitu sačuva u njegovom izvornom
obliku, pa se iz malo preostalih pasa ove pasmine
nastojalo izvući krv mastifa i ostalih ukrštenih stranih
pasmina. Ti su napori doveli do stabilizacije danas
poznatog velikog Akite u njegovom izvornom obliku

OVO JE POST S NAJVISE SLIKA PA SMO VALJDA ZASLUZILI KOMENTARA I TO PUNO

i RECITE NAM KOJA VAM JE NAJSLAĐA!! OBAVEZNO!

22.05.2007. u 15:07

|...kliknesh ovo...(67) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

morate prikupit 50 komen. da bi napisali novi post

"Bog je stavio dlaku ispred očiju Bobteila
da ovaj ne vidi greške onih koje voli".
Ova rečenica je internacionalni moto
ljubitelja ove pasmine i predstavlja
dušu Bobteila - DOBRA DUŠA!
Staroengleski ovčar je jedan fantastičan
pas koji osvaja svakoga ko ga jednom vidi.
Ako pomislite na pse kod kojih ne uspijevate
razlikovati glavu od zadnjeg dijela, na psa
koji će "zalijepiti" svoje prljave šape na vaše
grudi i ostaviti znak... to je Bobteil, ali znajte,
ako uspijete prepoznati glavu i podignete dlaku,
vidječete dva velika oka, najbistrija, najsimpatičnija
i najsvjetlija koja ste ikada mogli zamisliti. Voljeti Bobteila je
jednostavno.

Za njegov opis upotrebljeno je čak šest pridjeva:
jak pas, kompaktnog izgleda, velike simetrije,
mišićav, robustan i zbijen (masivan).
Tipičan predstavnik se nameće na jedan
specifičan i nezamjenljiv način. Kad hoda pomjera
lijevu prednju i lijevu zadnju nogu istovremeno.
Ovaj hod je karakterističan kod malo psećih rasa,
a karakterističan je za mnoge divlje životinje, pa i
medvjeda (još jedna sličnost sa Bobteilom).
Njegov kas je dug i izgleda kao da lebdi, a bez
zamora može preći velika rastojanja zahvaljujući
jakim zadnjim nogama i šapama, kao i solidnom
prednjem dijelu. Što se galopa tiče, rijetko je
sresti psa koji galopira tako elastično i prirodno.
Uz veliku simpatiju koju ovaj robusni i dlakavi
pas povlaći za sobom, zajedno sa prašinom i
zemljom koju svakodnevno pokupi, ima i puno
drugih karakteristika koje ga svrstavaju u red savršenih pasa.
Živahan je, umiljat do besvijesti, druželjubiv,
sjajnog karaktera, što vam omogućava da mu
bez ikakvog straha povjerite štene od dvadeset
dana, malo mače ili dijete staro par mjeseci.
Iako je velikog i čupavog (strašnog izgleda),
nećete naći slađeg, pristojnijeg, a jako teško
i većeg šeprtlju od Bobteila.
U svojoj postojbini je izuzetno popularan
zbog brižnosti koju pokazuje prema tek
ojarenim jarićima. Pažljivost koju mnogi
uspoređuju sa majčinskom ljubavlju.
Neke osobe koje nedovoljno poznaju, a nikada
nisu imale Bobteila, sklone su tvrdnji da on ima
jedino ulogu igračke, te da nije u stanju obraniti
ni gazdu, ni kuću, ni stado. To nije točno. Bobtail
je dobar čuvar, a oštar je samo prema zlonamjernima
(sjetimo se samo da je Bobtail u svojoj prošlosti
branio stada i od vukova i od medvjeda). U suštini
je to povjerljiv i druželjubiv pas, a instinkt i
natprosječna inteligencija omogućavaju mu da osjeti zlonamjerne.
Mada djeluje kao fraza, svako ko želi nabaviti Bobtaila mora imati u vidu da je njemu ljubav važnija i od hrane

POSjETITE BLOG O PSIMA TEK JE POCELA PISAT!!

KLIKNITE >OVDJE<

14.05.2007. u 12:49

|...kliknesh ovo...(63) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Mastiff

Kad smo već napisale mopsa koji ima bore
kako se to već kaze eto
jos jednog malo malo veceg.

Mastiff je divovski pas koji potječe od ranih
molosa i alaunta. Može biti srebrne, apricot
ili riđe boje, ili pak šatiran (prugast), ali
neizostavno mora imati crnu masku i uši.
Dlaka je kratka. Pas je vrlo krupan i širok,
snažnog mišićja i kostiju, s ogromnom glavom.

Karakter mastiffa mora biti smiren i
samouvjeren, bez nervoze, plašljivosti ili
agresije, pouzdan i odan. Unatoč dozi
tvrdoglavosti, mastiffa nije teško obučiti,
jer želi zadovoljiti vlasnika. Jednom kad
a je rana i obilna socijalizacija!

Iako je vrlo budan i zaštitnički raspoložen
prema svojoj obitelji, mastiff je po prirodi
miran i nježan i nema instinkte koje traže
ljudi zainteresirani za borbene pse. Medutim,
moguće su borbe s drugim psima zbog
tipično psećih stvari kao što su dominacija
u čoporu ili spolno suparništvo. Što se tiče
zaštite svog ljudskog čopora, mastiff je
uglavnom obavlja tako što osobu koja
mu se čini opasnom upozori svojim stavom
i glasom. Ugrizu će rijetko pribjeći, a to
uglavnom nije ni potrebno, jer će većina ljudi
naglo zaboraviti svoje loše namjere pred nakostriješenim
psom od 80 kg! Uljez u kući ili dvorištu će
vjerojatno bili stjeran u kut i držan tamo
neozlijeđen do dolaska vlasnika. S druge
strane, dobrodošlog će gosta mastiff
uglavnom prijazno pozdraviti, a onda
će zahrkati pored vlasnikovih nogu.

Prema djeci je mastiff nježan, strpljiv
zaštitnik. Naravno, treba se pobrinuti
da djeca nisu gruba prema njemu dok
je štene i nadzirati malu djecu u prisutnosti
tog velikog i teškog psa (veseli mastiff može
repom lako prevrnuti dvogodišnjaka!)

komentirajte

06.05.2007. u 11:50

|...kliknesh ovo...(43) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

POSJETITE

Posjetite jedan blog obavezno i dajte joj podrsku tek je pocela obavezno i naravno
ostavit komentar bar 1 pliiiz

kliknite OVDJE

28.04.2007. u 13:05

|...kliknesh ovo...(31) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

mops

Vjerovatno nam je ovo zadnji post prije
oproštaja, a ako to neželite što se niste
nesto dokazali komentirajte ali
1 covjek 1 komentar
drugacije nikako.vi odlucite oce nam ova
pasmina bit zadnja!!!

Pa evo o mopsovima:

MOPS ga zovu u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj,
PUG-(engl.-pesnica-pas veličine pesnice) ga zovu
u Velikoj Britaniji, KARLIN-ga zovu u Francuskoj.
Na nasim prostorima ja najčešće čujem Mops,a
najrjeđe Karlin!!!

To je stasit patuljasti pas, koji potiče od malo
poznatih linija molosoidnih pasa. Glava mu je
velika i okrugla, s dubokim poprečnim kožnim
naborima na čelu. Nosni dio lubanje je kratak,
ravan i širok, naprijed tup, s izrazito crnim licem
i širokom crnom njuškom. Mopsu je u standardu
predviđen predgriz. Oči su tamne, skoro crne,
okrugle i postavljene tako da svako gleda na
svoju stranu. Pogled je vrlo pozoran. Uši su
crne, malene, tanke. Vrat je kratak i snažan,
s jako izraženim podvratnikom. Rep je po mogućno
sti dvostruko savijen, držan iznad leđa. Dlaka
je kratka i svjetleća, od srebrno sive do boje
marelice. Visina - do 32 cm, težina - do 8 kg.
Doživi i 15 godina. Mopsovo porijeklo nije
potpuno jasno. Preci su možda bili engleski
buldozi ili kineske pasmine. Ime Mops, kojeg
i mi upotrebljavamo, njemačkog je porekla
(staronjemački mup znači natmuren). Spada
u pse za pratnju. Nekada je bio modni pas,
a sada je razmjerno rijedak. Upravo je šteta
da ti psi nisu više rašireni. Mops je stvarno
nezahtjevna, pristupačna rasa i može živjeti
u malom stanu. lako je malen, hrabar je čuvar
- u tome se ogleda njegova molosoidna prošlost.
Potreban mu je dosljedan odgoj. Moramo biti
odlučni i kada odraste. Naime, izvanredno je
pametan, sposoban brzo otkriti sve slabosti
svojeg gospodara i dobro ih iskoristiti. Može
postati pravi tiranin. Još jedna slaba osobina:
kada diše glasno sopće, a dok spava hrče.
Po naravi je tvrd. Moramo paziti na nabore
među kojima se mogu pojaviti upale.

24.04.2007. u 19:48

|...kliknesh ovo...(19) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

BRIŠEMO BLOG!!!

Evo i nas dvi brišemo blog zato jer nemamo vrimena za pisanje a i vi N*E*K*O*M*E*N*T*I*R*A*T*E*! yes Zapravo N*E*K*O*M*E*N*T*I*R*A*T*E* jer nas dvi neuspijemo komentirat vama... burninmad zapravo ovdi je sve ko meni ja njemu... nono vama se ni nesviđa blog.. mad šta je je.. yes nama je žaj al čemu trud? headbang vi ste komentirali dok smo mi komentirale vama... bang nije 100% da brišemo možda ostane kupit prašinu.... wink taman idemo nas dvi zajedno na put(necemo ic u skolu) naughty pa vi odlucite ocemo li obrisat blog.... thumbup idemo nas dvi-bit ce preludo party party smokin smokin rofl rofl cool cool yes dead dead mouthwash naughty naughty nut nut thumbup thumbup cerek cerek wave wave mah mah zujo zujo
Ki$$

22.04.2007. u 21:23

|...kliknesh ovo...(22) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

HITNO!!!!!

ZLATNI RETRIVERI NA POKLON - HITNO !!!

UDOMITE OVE LJEPOTANE, MOLIM VAS
JER ĆE IH USPAVATI.

katarina.topolko@gmail.com
OVA MAIL ADRESA JE NEVAŽEĆA PA VAS MOLIM DOK NE SAZNAM NEKI KONTAK I VIŠE INFOMACIJA,
ONAJ TKO JE ZAINTERESIRAN NEKA SE JAVI MENI U KOMENTARE A JA ĆU KASNIJE PROSLIJEDITI na blog luna zlatna princeza

Kopirajte ove fotke i e-mail
i objavite ih ili uputite
svoje čitatelje na e-mail adresu
na koju se mogu javiti
ako žele udomiti koje štene.

PS: OVO NIJE STARA VIJEST OD 2003 KAO ŠTO NEKI MISLE.
IAKO BIH JAKO VOLJELA DA JE I DA SU SVI SRETNI U NOVIM OBITELJIMA,
ALI NAŽALOST OVO JE VRLO NOVO, I VRLO HITNO.
HVALA SVIMA

20.04.2007. u 13:33

|...kliknesh ovo...(13) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

jeeeeeeeeeeeeeee

PRAZNICI SU STIGLI 11 DANA

04.04.2007. u 22:22

|...kliknesh ovo...(42) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

hehe Najmanja pasmina na svijetu

Iako malena i krhka, ona je okretna, brza
i neustrašiva. I kratkodlaka i otpornija
dugodlaka ta pasmina ljudima pruža
zadovoljstvo i vjerno su društvo. Podrhtavaju
i na povjetarcu, a najsretnije su kada su u krilu
svog ljudskog prijatelja. Stoga najviše vremena
provode u kući i prekrhke su za život na otvorenome.
UPOZNAJTE TU PASMINU
- Američki Kennel Club kategorizirao je
Chihuahuau kao člana Toy grupe.
- Chihuahua je oduvijek bila poznata kao
"najmanji pas na svijetu", težine do 2.5 kg.
- Iako ima mnogo različitih teorija o
porijeklu Chihuahuae, navodi se da je
rasa dobila ime po najvecoj sjevernoj
meksickoj državi -Chiuahua.
- Specifičnost kod uzgoja civave bila je
u tome, da bude pas za pratnju, ali mogla se
i trenirati da radi mnogo korisnih stvari.
- Chihuahua može biti kratkodlaka i
dugodlaka. Svaka boja -jednobojna,
sa oznakama ili šarena -je prihvatljiva.
- Chihuahua su prilagođene u svim
prostorima i dobri su ljubimci u
gotovo svim klimatskim i životnim uvjetima.
- Chihuahuae se mogu smatrati kao psi
"za krilo i maženje" jer one naprosto
uživaju biti sa svojim vlasnicima.
- Chihuahuae ne zahtijevaju puno njege,
prostora i vježbe, ali zahtijevaju određenu
pažnju i puno TLC-a.
- Chihuahuae su izvrsni psi čuvari.
Sluh im je oštar, a lavež glasan i
prodoran. Poznati su po tome što plaše
provalnike i upozoravaju vlasnike kad
izbije požar ili neka druga opasnost.
- Popularnost Chihuahuae je porasla
od kada je rasa postala zvijezda Taco
Bell reklama -"Yo quiero Taco Bell."

Zašto su ti mali psi tako dragi?
Odgovori su brojni. Osim što su slatki,
mili, šarmantni, srčani i bistri, lako ih je
odgojiti i voditi sa sobom bilo gdje; oni
su otvoreni, odlični su čuvari; oni su zdravi,
odani i privrženi svojim vlasnicima.
Psi koji se mogu držati u krilu
Chihuahuae se mogu klasificirati kao psi
"za krilo i maženje". One uživaju biti cijelo
vrijeme sa vlasnikom, bez obzira da li su
budne ili pospane. Za svako milovanje koje
ćete im pružiti, one ce vam vratiti duplo
ljubavlju i odanošću.
Chihuahuae se vole masirati i cesto ce se
okrenuti na leda da bi ih češkali po trbuhu.
Que ChanaTreba biti oprezan kod češkanja
uši šteneta da se ne bi ozlijedila ušna hrskavica,
koja omogućuje uspravno stajanje ušiju.
Chihuahuae je najsretnija kad je sa ljudima,
osobito svojim vlasnikom. Ona se voli
milovati, sjediti u krilu, biti na vašoj strani i
spavati u vašem krevetu. Usprkos tome, iako
bi vi voljeli biti sa svojom Chihuahua-om cijelo
vrijeme, nije sigurno da spava s vama. Psa treba
naučiti da spava u svom krevetu ili u pletenoj
košari. To je samo mjera opreza.
Chihuahua živi dugo
Chihuahua živi veoma dugo, 20 plus još
nekoliko godina u nekim slučajevima. Pobrinite
se za potrebnu veterinarsku njegu, sredinu
okruženu ljubavlju i odgovarajući trening,
i vi ćete uživati u dugom i nagrađenom prijateljstvu.
Njega
Chihuahua je prirodan pas; nema rezanja
repova ni kupiranja ušiju. Dlaka nije trimana,
ogoljela, obrijana ili čupava. Lako je voditi brigu
o psu i njegovati ga.
Vježba
Chihuahua je za vježbu dovoljno ako trči
oko kuće. Dodatna vježba može se postići
ako joj omogućimo djelomično zasjenjen
prostor gdje ona može trčati amo -tamo.
Vrijeme igre sa vašom Chihuahua-om može
biti kao vježba za oboje. Chihuahua ce trčati
za loptom, loviti lagane kolute i pronalaziti i
donositi male stvari.
Štogod se uzme za igru, treba pripaziti da
nije toliko malo da ju Chihuahua može
progutati. Psu se ne bi smjele dati igračke
sa očima koje mogu ispasti, igračke sa
žicama ili vrpcama, ili igračke koje imaju
u sebi aparatiće za stvaranje glasa koji
mogu ispasti i biti progutani. Ako igračka
sasvim pristaje u usta Chihuahua, tada je
premala i opasna da se pas s njom igra.
Prilagodljiv svim prostorima
Chihuahua-e su dobri ljubimci i prijatelji u
gotovo svim klimatskim i nastanjenim
prostorima. Dobro se prilagode većini
domova, bez obzira da li su to kuće
ili stanovi. (Ako živite u stanu, morate
biti sigurni da su ljubimci dopušteni,
naročito zbog glasnog i prodornog laveža.)
Chihuahua sa ostalim psima
Chihuahua se obično dobro slažu s
ostalim pasminama, ali kad se mali
pas prvi puta dovodi u kuću u kojoj
je veći pas, vlasnik bi ih trebao nadzirati
dok ne bude siguran da su se složili.
Psi čuvari
Chihuahua su izvrsni čuvari. Njihov
sluh je oštar, a lavež glasan i prodoran.
Chihuahuae su poznate po tome što
plaše provalnike i upozoravaju vlasnike
kad izbije požar ili neka druga opasnost.
Pošto je pseći sluh tako istančan,
Chihuahua će upozoriti obitelj i prije
nego netko u domu bude svjestan opasnosti.
Chihuahua neće trčati prema posjetiocima
i skakati na njih. One su oprezne u
prihvaćanju stranaca (posjetitelja) i mogu
nastaviti lajati dok ih vlasnik ne ušutka.
Vaša Chihuahua neće biti agresivna prema
gostu, ali ce ga promatrati iz daljine, pristupit
ce sa oprezom prije nego odluci da je sve u redu.
Tko bi trebao biti vlasnik Chihuahua
Chihuahua je idealna za starije ljude koji ne
mogu rukovati sa većim i snažnijim psima ili
za osobe i obitelji u malim životnim uvjetima.
Chihuahua su prekrasni prijatelji i mogu sa
vlasnikom ići gotovo svugdje, pa cak i
ispod sjedišta u avionu.
Chihuahuanisu za svakoga. Nisu za ljude koji
su grubi -odrasli ili djeca. Chihuahuanije za
vas ako se brinete za vaš namještaj i tepihe
ili ako vam smeta pseći miris kojeg uopće nema.
Ako se brinete kakvu ce psinu vaše štene
napraviti (a štene ce sigurno napraviti svašta),
tada najvjerojatnije niste kandidat za vlasnika
bilo kakvog psa.
Chihuahua i djeca
Chihuahua nije pasmina koja bi se trebala držati
uz malo dijete. Malo dijete može nesretnim
slučajem pasti na psa i uzrokovati ozbiljne
povrede ili cak i smrt Chihuahua.
Dijete može zamijeniti Chihuahua za plišanu
igračku, ali jaki stisak mogao bi ozbiljno povrijediti
Chihuahua. Psi takve veličine ne bi trebali ostati sa
malom djecom bez nadzora, na obostranu sigurnost.
Djeca se moraju naučiti kako se sigurno i humano
odnositi prema psima¸ posebno malima. S druge strane
djeca koja se znaju ophoditi sa malim psima kao
Chihuahua, mogu biti s njima odlični prijatelji.
Odgoj Chihuahua
Ako ne želite da vaša Chihuahua postane
agresivna, trebali bi se igrati nježno s njom.
S druge strane, mogla bi pomisliti da je agresivno
ponašanje dopušteno i vi nikad ne biste bili sigurni kad bi se
ispoljilo. Ako je Chihuahua naučena na agresivnu igru
ili da napada, mogao bi ugristi svog drugog druga
za igru, pa bio to neki drugi pas ili čovjek.

POGLEDAJTE I KOMENTIRAJTE :

04.04.2007. u 13:56

|...kliknesh ovo...(16) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Nakon dugo dugo vremena

Nakon dugo dugo vremena napisat će mo jedan post o pasmini boxer.Pa evo:

Boxer
Definiran je kao pas "prekrasne ružnoće".
Glava treba veličinom odgovarati tijelu,
mršava, bez bora. Donja čeljust dulja

je od gornje ali se, kad su usta zatvorena,
ne smiju vidjeti ni zubi donje čeljusti
ni jezik. Njuška je široka i crna, nosnice
širom otvorene. Uši su visoko nasađene
i šiljasto prikraćene; oči tamne; vrat
okrugao, snažan, mišićav, bez podvaljka;
tijelo je kvadratnog oblika. Rep
se skraćuje i nošen je uspravno.

Prednje noge su ravne i međusobno
paralelne. Mužjak je visok od 57 do 63 cm.
ženka 53 do 59. Težina je od 30 do32 kg
mužjaci, 24 do 25 kg ženke.Narav: Vrlo
je dobroćudan i vjeran. Nije zlopamtilo.
Privržen je, naročito djeci. Lako uči.
Korištenje: Kao službeni pas
pomoćnik je policije, čuvar kuće,
branitelj osoba, vodič slijepih. Prije
svega je cijenjen i obljubljen kao pas
za pratnju, veseo, tolerantan, zaigran,
ali nešto nepovjerljiv prema strancima.
Voli dinamičan život, pa ga je potrebno
često izvoditi u duge šetnje.
Hrana: Bokser troši mnogo energije
pa je nezasitan. Ipak se ne smije
udebljati jer bi to škodilo njegovu
zdravlju i lijepom fizičkom izgledu.
Dnevno treba 400 g mesa, 300 g
riže ili kruha i nešto povrća.

27.03.2007. u 13:40

|...kliknesh ovo...(175) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Hitno posjetite

hitno posjetite jer curama treba potpora a inace su super i kraljice su-ukratko molim vas da svratite...
POSJETITE!!!

26.03.2007. u 18:12

|...kliknesh ovo...(18) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Kako nagovoriti roditelje....

Mala poruka svima vama koji već neko vrijeme pokušavate nagovoriti roditelje da vam nabave psa ili mačkicu. Životinje su velika obaveza i mnoge od njih nažalost dožive tužnu sudbinu i nitko ga/ju više ne želi. Zato prije nego se odlučite kući donijeti novog stanara dobro razmislite imate li vremena, jeste li dovoljno odgovorni i hoćete li izvršavati sve ono što ste obećali mami i tati. Ili jednostavno pričekajte da još malo odrastete!

Meni su toliko roditelji zadrti ali će ga kupit za dvi godine wink

.Ja u to nisam sigurna al' je barem prošlo ono „Jelena dosta,nemaš vremena...“ burninmad

isl.Nešto od mojih caka je uspjelo yes

.Prvo možete počet sa normalnim razgovorom.Recite da ste dovoljno odrasli,odgovorni i da stvarno želite psa(što želite) yes

.Ako to ne uspije

krenite s „odgovornošću“.Pokažite se odgovornima ili uzmite nekog psa barem na kratko(smislite nešto) rolleyes

i recite vidite kako sam odgovoran/a naughty

,sad znate da ću se brinut za svog psa(ili životinju koju želite).To „dokazujte“ iz dana u dan.Popravite ocjene namcor

,sredite kuću eek

,išetajte svaki dan psa iz susjedstva wink

,prijavite se u volontere(prijatelji životinja,azil isl.) yes

,budite dobri kiss

isl. pa recite sve zbog psa.Nemojte odmah odustat

,budite ustrajni,ipak pas nije igračka i ne možete mu doći kad se vi sjetite yes

.Onda ako to ne uspije dosađujte što više možete smijeh

.Klečite,molite,plačite a najbolje vam je izlijepit cijelu kuću s papirima ŽELIM PSA!!!MOLIM VAS!(otprilike takav tekst).Papire zalijepite di stignete-na vrata,u frižider,u spavaću sobu,u WC,u WC-školjku,na kompjuter,televiziju,gdje znate....Javit ću se ako se još čega sjetim. kiss

PS:Eh da,ako znate da vam roditelji nece izbacit psa samo ga dovedite ali BRINITE SE ZA NJEGA/NJU!!!!!!!

19.03.2007. u 18:27

|...kliknesh ovo...(19) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Sutra mi je rođendan!

Sutra mi je rođendan,nije važno koji,samo da vam kažem... kiss rolleyes yes naughty party wave smijeh
Jelena

01.03.2007. u 22:04

|...kliknesh ovo...(29) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

Malo Sms-ova

Jedno malo mače sad za tobom plače,jer ga mače drugo nije zvalo dugo.U košari svojoj sad se tužno svilo,mene je moje mače baš zaboravilo!

Voljet ću nekad,voljet ću nekog,ali nikad nikog kao nekad nekog!

Pošalji SMS nekomu koga voliš i s kim želiš spavati…A sad razmisli zašto si uopće dobio ovu poruku!

Zna šli dane dost atakse ksas tva raprob lemeuči tanju?

Oldičan dakitolgarf tžari poasoo.Tpkiam 030 solav u mintui…

Ljubav je kao sjena.Trčiš za njom i nikad je ne stigneš,a kad joj okreneš leđa…i ona okrene leđa tebi P.S.Pogotovo ako to napraviš oko podneva.

Pošalji ovu poruku svojih stotinama frendova i nešto će se veliko i neočekivano dogoditi…spiskat ćeš bon i istrošit bateriju.

Jednog dana kaže Ljubav Prijateljstvu:
Zašto ti postojiš kad postojim ja?
Prijateljstvo odgovori:
Da nosim osmjeh tamo gdje si ti ostavila suzu!!!

Kad bih stavio jezik u tvoju usku,vlažnu rupicu i liznuo ti vrat,odmah bi znala da si ti moja najbolja i najdraža…boca piva!

Muškarac pri seksu potroši 2000 kalorija:100 tijekom,1900 idući dan kad se hvali.

Prodajem se za 7,46 kuna.Šifra:euro.

Ne traži od mene da budem savršena.Ako postanem,potražit ću savršena dečka.

Violina je instrument koji se svira,prijateljstvo je žica koja se ne dira!

Kad bi prijatelji imali etiketu,na tvojoj bi pisalo:100% posebna,boja-vesela,tip-jedinstvena,cijena-neprocjenjiva.A na kraju bi pisalo:najbolja prijateljica zauvijek!

Meni je dovoljno samo malo mjesta u tvom srcu.Ako ga nemaš,molim te-izbaci nekog!

Želim se s tobom maziti,grliti,želim s tobom nebo gledati,zvijezde brojiti,želim s tobom voditi ljub…imca u šetnju!

Besplatne mobilna obavijest:Korisnik trenutačno nije normalan,totalno je poludio za vama,a preko nove usluge stiže vam i BEZBROJ POLJUBACA!

Znam da se više ne sjećaš mene,ali moj će ti lik kroz tamu proći,da ti poželi mnogo sreće u ovoj lijepoj božićnoj noći.

Prijateljstvo je krhko kao latica ruže,za oslonac u životu prijatelji služe.Zato smjelo kroz život gazi,jer negdje sa strane prijatelj te pazi!

Tko je sada,ti se čudiš,od mojih poruka ludiš,ni dan ni noć nemaš mira,jer mobitel neprestano svira!Ja te volim,ti me shvati,poruke ti moram slati.

Sišla je na obraz i na usnu pala,bila je tako vrela,tako mala.U njoj se stopila tuga,u njoj su usnule boli.Ta je suza dokaz da te srce doista voli!

Ti si moje zlato,ti si moje srebro,ako nađeš drugu,slomit ću ti rebro!

;;;;;;;;;;Pusti da pada kiša i misli na mene,jer svaka je kap poljubac za tebe.

Kad se u telefon moj ucrta broj tvoj i kad kažeš halo,srce bi mi stalo.Malo po malo,halo po halo,stvarno mi nedostaješ,srce moje malo!

U ponoć Nove godine s tobom biti neću,al' znaj da sam prva koja ti želi sreću!

Cure su prolazne,prijateljstvo traje-osim ako se s prijateljem ne posvađaš oko cure!

28.02.2007. u 23:37

|...kliknesh ovo...(7) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

POGLEDAJTE!!!

Tražimo nekoga tko će se nekoliko dana brinuti za 4 mala štenca stara oko 13 dana. Još ne hodaju. Bili su slijepi, sad pomalo otvaraju oči, samo jedu i spavaju. Nema drugih problema oko njih. Jedno do dva hranjenja noću, i po danu svako tri sata. Iskljućeno ako netko radi, ide u školu i nema nikog drugog da se brine za njih. Hitno se traži privremeni udomitelj, makar na nekoliko dana.Mob: 099 / 698 54 25

27.02.2007. u 22:08

|...kliknesh ovo...(4) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

O SVEMU I SVACEMU

linkovi